Input your search keywords and press Enter.

Treća međunarodna izložba minijatura

Otvorenje treće međunarodne izložbe minijatura u Dubrovačkim knjižnicama

Treća međunarodna izložba minijatura otvorit će se u ponedjeljak, 11. prosinca 2023., u 19 sati u prizemlju Narodne knjižnice. Izložba je u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, a u sklopu programa Dubrovačkog zimskog festivala. Svoje radove slika, grafika, skulptura i crteža ove godine izložit će 85 autora.

O izložbi i njenom značaju kustosica izložbe, Karmen Čabrilo, mag. francuskog jezika i književnosti i mag. povijesti umjetnosti, zapisala je: “Ugostivši po treći put međunarodnu Izložbu minijatura, Dubrovačke knjižnice na pragu su stvaranja velike i važne tradicije. Iz godine u godinu, sve veći broj umjetnika izlaže sve više tematski i stilski raznolikih umjetničkih djela u različitim tehnikama, povezanih jedino zadanim malim formatom. Ovogodišnja izložba izdvaja se većom zastupljenošću skulpture (sitne plastike) u odnosu na prethodna izdanja. Dvodimenzionalna slikarska djela dominantna su prva asocijacija na pojam minijatura, no kiparske su minijature naši suputnici i zaštitnici od osvita čovječanstva.

U ljudskoj je prirodi svijet koji nas okružuje opisivati kroz binarne opozicije. Ono što je maleno po definiciji ne može biti veliko. Ali, nasuprot tome, minijaturno može biti i monumentalno, kako semantički, tako i doživljajno. Među antologijskim primjerima minijaturne monumentalnosti u likovnim umjetnostima često se ističe prapovijesna skulptura Willendorfske Venere. Gledajući njene reprodukcije, nemoguće se otrgnuti dojmu da je riječ o kipu u prirodnoj ili natprirodnoj veličini, impozantne pojavnosti i oblina koje se poigravaju s prostorom, opčinjavajući nas od njenog pronalaska početkom 20. stoljeća. Tek prateća legenda otkriva da je riječ o figurici visokoj svega 11,5 cm. Nomadskim je narodima praktičnost prenosivosti ovakvih „džepnih“ talismana zasigurno bila imperativ, no po prihvaćanju sjedilačkog života ne nestaje potreba za stvaranjem figuralnih prikaza malog formata, štoviše, potreba prerasta u običaj. Mijenjaju se jedino božanstva, pojave i potrebe koje se njima prikazuju, te moći i želje koje im se pripisuju. Antički Rimljani, primjerice, u kućnim svetištima štuju figurice lara i penata, zaštitnika doma i obitelji. U katoličkoj tradiciji na našim se prostorima zadržao običaj prikazivanja scene Isusovog rođenja u jaslicama. Minijatura briše granicu između tzv. visoke umjetnosti i umjetnosti svakodnevice. Potreba i želja da životni prostor oplemenimo malim umjetničkim predmetima, da ih nosimo sa sobom u svrhu zaštite, uspomene, zavjeta, ili čistog estetskog užitka, univerzalna je svim društvenim slojevima, te je možemo pratiti kroz nebrojena stoljeća i generacije naših predaka. Ista težnja povezuje onoga koji danas na zidu drži raspelo s prvim vlasnikom Willendorfske Venere.

Minijature su, možda baš zbog percipiranog svakodnevnog karaktera, često nepravedno zapostavljene u umjetničkim opusima, nerijetko svedene na skice i pripreme za djela velikog formata, stavljene na margine (s kojih su, u kontekstu iluminiranih rukopisa, u neku ruku i potekle). Ovom izložbom pozicionira ih se tamo gdje pripadaju – u središte interesa, umjetnika i publike podjednako“, zapisala je kustosica izložbe Karmen Čabrilo.

Izložba će biti otvorena do 31. siječnja 2024.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)