Input your search keywords and press Enter.

Dobitnici Nagrade Dubrovnika uz Dan Grada 2021.

Nikola Obuljen dobitnik je ”Nagrade Dubrovnika za životno djelo” za izniman doprinos u aktiviranju i radu Zaklade ”Blaga djela”. Kao rezultat rada i zalaganja Nikole Obuljena, Zaklada ”Blaga djela – Opera pia”, sa sjedištem u Dubrovniku, upisana je u Zakladni upisnik rješenjem Ministarstva uprave RH od 24. lipnja 1997. godine. Ova Zaklada, naime, u različitim je oblicima u Dubrovniku djelovala još od 14. stoljeća, a uz sva povijesna previranja i različite faze postojanja zadržala je svoj kontinuitet te je u konačnici trebalo formalizirati njezino djelovanje u neovisnoj Republici Hrvatskoj. Još 1995. Nikola Obuljen, kao tadašnji gradonačelnik i zastupnik u Hrvatskom Saboru, stavio je sebi u zadaću dokazati kontinuitet rada i djelovanja Zaklade što je zahtijevalo veliku upornost, angažiranje, pa i lobiranje u tadašnjim ministarstvima jer da Obuljen kojim slučajem u svojim nastojanjima nije uspio i da nije uspio dokazati neprekinutost u njezinom radu, Zaklada ”Blaga djela” danas ne bi postojala. Odnosno, sva njezina imovina postala bi imovinom države, a budući da Zaklada cijeli svoj prihod troši isključivo na području grada Dubrovnika to bi, po podacima iz 2019., značilo svake godine oko 10 milijuna kuna manje za razne projekte potrebitima koje Zaklada danas provodi. Nikola Obuljen je odmah po upisu Zaklade u Registar, još 1997. godine, podnio zahtjev za vraćanje oduzete imovine. Tek 2004. Zakladi su vraćeni prvi poslovni prostori i od te je godine Zaklada počela ostvarivati vlastite prihode s kojima je mogla započeti sa svojom aktivnošću na planu socijalne skrbi za potrebite. Prvi upravitelj Zaklade ”Blaga djela”, imenovan rješenjem Ministarstva uprave, bio je upravo gospar Nikola Obuljen koji tu funkciju volonterski obnaša sve do kraja 2020. godine, a odlukom Upravnog vijeća u siječnju 2021. proglašen je njezinim doživotnim počasnim upraviteljem.

 

  1. sc. Maja Nodari dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u očuvanju i promicanju kulturno povijesne baštine Dubrovnika. Radijska urednica, povjesničarka umjetnosti, konzervatorica i izvrsna promicateljica dubrovačke baštine i kulture, autorica je brojnih ciklusa radijskih emisija, posebno projekta RADIO DUBROVNIKA Hrvatskoga radija „BAŠTINA” već punih 30 godina neprekidnog trajanja. Uz važne datume i ugledna imena, Baština s osobitom simpatijom bira male i «obične» sekvence ljudskoga svakodnevlja, pomirujući zahtjevni odnos znanstvenog i popularnog. U suradnji s tonskim snimateljima, autorski je proizvela upečatljiv broj od 1560 emisija, koje od 2004. godine preuzima Glas Hrvatske, odašiljući ih širom svijeta. Maja Nodari je kroz svoju cjeloživotnu radijsku, znanstvenu, publicističku, posebno konzervatorsku praksu i karijeru tijekom niza godina upoznala, opisala i interpretirala čitav niz spomenika i ambijenata, strukom i ljubavlju vezana uz dubrovačko kulturno nasljeđe, postavši njegovom promotoricom. Maja Nodari i u mirovini nastavlja sudjelovati u kulturnom i društvenom životu Dubrovnika, baveći se povijesnim temama kroz suvremenost, posebno učestalom nasilju nad postojećim urbanim prostorom i prirodom, čineći to na način stručnog i oštrog promatrača, plasirajući teme kroz medije radija i tiska, sloveći kao „osoba sa stavom“. Za svoj je rad na zaštiti spomeničke baštine u vrijeme Domovinskog rata, javnim djelovanjem, za obogaćivanje i čuvanje hrvatske kulture i kulturnog identiteta, odlikovana 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2012. primila je godišnju nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu.  Za izniman doprinos i predanost radu, razvoju, zaštiti i promociji kulturne baštine primila je Priznanje Hrvatske udruge povijesnih gradova 2018. godine. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva konzervatora, Matice hrvatske, te Društva prijatelja dubrovačke starine.

 

 

 

  1. sc. fra Pio Pejić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za značajan doprinos duhovnom i kulturnom životu Grada. Ove godine navršilo se 50 godina kako je fra Pio Mate Pejić došao na službu u samostan Male braće u Dubrovniku i ova obljetnica je prigoda za prisjetiti se djelovanja ovog samozatajnog franjevca koji je svojim životom i radom značajno doprinio duhovnom, kulturnom i zdravstvenom životu Grada. Fra Pio Mate Pejić rođen je 1937. godine u Sovićima, u Bosni i Hercegovini gdje je završio osmogodišnju školu, a Klasičnu gimnaziju u Zadru i Pazinu. Teologiju je studirao u Zagrebu i Zadru, a 1968. godine doktorirao je na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu. Za vrijeme obnašanja službe kapelana bolnice u Dubrovniku fra Pio je toplim riječima utješio tamošnje bolesnike i bio im pomoć i utjeha u njihovim teškim životnim trenucima. Na kulturnom planu djelovao je kroz Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik gdje je obnašao skoro sve upravljačke dužnosti, između ostalog i onu predsjedničku u razdoblju od 1997. do 2001. godine. Na znanstvenom planu fra Pio je također bio vrijedan i vrlo priznat znanstvenik. Napisao je brojne znanstvene članke koji su objavljeni u ponajboljim znanstvenim časopisima, a posebno se isticao u pitanjima crkvenog prava. Od brojnih nagrada i priznanja koja je dobio za svoj rad fra Pio s ponosom ističe odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franja Tuđmana, koje ga je Redom hrvatskog trolista odlikovao za osobite zasluge u ratu i izravnoj ratnoj opasnosti za Republiku Hrvatsku. Dodjela priznanja Nagrada Dubrovnika ovome velikom čovjeku i dobrotvoru je primjerena zahvala za njegova dobročinstva i kruna njegova doprinosa Gradu.

 

 

Družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika dobitnice su „Nagrade Dubrovnika“ za humano djelovanje, služenje drugima i čuvanje duhovne i kulturne baštine.

Sestre franjevke od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika, izvorna dubrovačka i hrvatska redovnička ženska zajednica, danas družba papinskog prava, nastala je na temeljima franjevačke trećoredske zajednice koja se na Dančama spominje već 1458. godine kao Mantellate Francescane. Te pobožne djevojke (pučanke), nastanjene uz crkvu Svete Marije od milosti na Dančama, služile su Bogu posvećujući se molitvi i službi bližnjima, obavljajući djela milosrđa. U početku su pomagale bolesnicima smještenim u ondašnjem lazaretu, a kasnije pohađajući bolesne i umiruće po gradu. Arhivski dokumenti, nakon preseljenja karantene (lazareta) s Danača u istočni dio grada (na Ploče) u 17. stoljeću, spominju dumne (redovnice) na Dančama kao čuvarice crkve i groblja. Prema dokumentima iz 1709. ta zajednica nosila je službeni naziv Dumne trećoredice sv. Franje. Dubrovački biskup Josip Marcelić 1923. dekretom je za poglavaricu te zajednice imenovao Margaritu Milin. Iz te trećoredske zajednice razvila se današnja Družba sa skraćenim nazivom „sestre Dančarke“.

Kako stoji u Konstitucijama Družbe, glavni njezini ciljevi, kao i svake pojedine sestre, su: „ustrajno nastojati oko vršenja savršene ljubavi po opsluživanju evanđeoskih savjeta“.

Družba danas broji 50 članica koje žive i rade u zajednicama kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta. U skladu sa svrhom i karizmom Družbe, sestre svoje poslanje ostvaruju u radu s djecom u predškolskim i školskim ustanovama, u župskom apostolatu, u odgojnom radu s mladima, brigom za stare i nemoćne, te radom u medicinskim ustanovama. Sjedište Vrhovne uprave Družbe nalazi se u kući Matici na Dančama, a vrhovna poglavarica Družbe je sestra Darija Jovanović.

Petar Ipšić
Grad Dubrovnik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *