Zašto je more slano?
Sve prirodne vode, poput kiše, rijeka, jezera, mora sadrže otopljene tvari koje znanstvenici nazivaju soli. Ali svi znamo da nemaju sve vode slani okus. Evo i malog eksperimenta: Napuni tri čaše s vodom iz kuhinjske slavine. Kušaj vodu iz jedne čaše. Iako su u njoj prirodno prisutne otopljene soli, voda je pitka, zar ne? U drugu čašu dodaj prstohvat kuhinjske soli i primjetit ćeš da će ti voda ili i dalje biti pitka ili ćeš je osjećati kao blago slanu, što ovisi o tvojim okusnim pupoljcima za slano. U treću čašu dodaj čajnu žličicu soli i tvoji okusni pupoljci će snažno protestirati da je ta voda preslana za piće – u toj čaši vode ima jednako soli koliko i u čaši morske vode!
Očito je da oceani, nasuprot vodi koju koristimo svakodnevno, sadrže nama neprihvatljive količine otopljenih soli te su preslani za ljudsku konzumaciju.
Zašto oceani nisu slatkovodni poput rijeka koje u njih utječu?
Slanoća oceana je rezultat nekoliko prirodnih procesa i utjecaja, a rijeke koje u oceane donose sol samo su jedan od tih faktora. Kako voda teče rijekama, ona sa sobom odnosi male količine mineralnih soli koje se nalaze u stijenama i tlu uz rijeku. Ta vrlo malo zaslanjena voda utječe u mora i oceane. Voda iz oceana se gubi isključivo isparavanjem (evaporacijom *), i stvaranjem polarnog leda (kada voda prijeđe u led, taj led više nije dio vodene mase oceana), pri čemu sol ostaje otopljena u oceanima jer ona ne isparava. Kako vrijeme prolazi (a prošli su već milijuni godina!), tako preostala voda postaje sve slanija i slanija .
Dio oceanske soli donešen je i postepenim procesima, poput hlađenja magmatskih stijena Zemljine kore ili pak trošenja stijena i sedimenata na dnu oceana. Izvori soli su i krute i plinovite tvari koje izlaze iz Zemljine kore podvodnim vulkanskim aktivnostima. Također, život u moru ima snažan utjecaj na kemijski sastav morske vode jer morski organizmi koncentriraju i izlučuju mnoge kemijske elemente i tako utječu na njihovu koncentraciju u moru, a još nije poznat niti jedan organizam koji odstranjuje natrijev klorid (kuhinjsku sol) iz vode.
Koliko soli ima u oceanima?
Salinitet oceana (količina otopljenih soli u vodi) varira ovisno o otapanju leda, dotoku vode, isparavanju, količini kiše i snijega, vjetru, gibanju valova i morskim strujama koje uzrokuju horizontalna i vertikalna miješanja morske vode. Računa se u promilima, ‰, (dijelovima na tisuću). Tako salinitet od jednog promila znači da je u kilogramu vode otopljen jedan gram soli.
Znanstvenici procjenjuju da u oceanima ima 50 kvadrilijuna tona (50 milijuna bilijuna tona) otopljenih soli. Ako bi se sva sol iz mora mogla izvaditi i položiti po kopnenoj površini Zemlje, napravila bi sloj debeo više od 150 metara – visina nebodera od 40 katova!
Je li more svugdje jednako slano?
Prosječni salinitet oceana je između 32 i 37 ‰. Najslanije je Crveno more i Perzijski zaljev (40 ‰) gdje je isparavanje vode uistinu veliko. Valja spomenuti i Mrtvo more (koje je ustvari jezero!), čiji salinitet iznosi nevjerojatnih 33 %, a znamo da je, ako se izrazi u postotku, prosječni salinitet oceana od 3 do 4 %!
Od oceana, Sjeverni Atlantik je najslaniji – 37,9 ‰. Mali salinitet je u polarnim krajevima.
* proces prijelaza vode u atmosferu u obliku vodene pare sa slobodne vodene površine pod utjecajem temperature zraka, temperature vode, količine vlage u zraku, vjetra, intenziteta sunčeva zračenja, atmosferskog tlaka, kemijskog sastava vode…
Petra Kutleša
http://www.bioteka.hr
