Input your search keywords and press Enter.

Sutorina

Prošle godine gospar igor legaz napisao je članak o Prevlaci, a Sutorina je nastavak na tu temu:
https://morski.hr/2020/12/13/ekskluzivno-donosimo-protokol-o-prevlaci-sve-o-sporazumu-izmedu-hrvatske-i-bivse-sr-jugoslavije/

Sada se nadovezujem na taj članak, pa ću nizom arhivskih karata predstaviti Sutorinu,  područje uz crnogorsku stranu kopnene granice Hrvatske i Crne Gore. Sutorina je rijeka koja se ulijeva u crnogorski dio Bokokotorskog zaljeva. Po toj rijeci se zovu čitav pripadajući kraj, katastarska općina, naselje, a tako se zvala i nekadašnja stanica željezničke pruge (širine kolosijeka od 760 mm). Katastarska općina Sutorina i katastarska općina Vitaljina, međusobno su susjedne.

Kartu iz XIV. st. nisam pronašao, ali se zna da je 1377. godine, područje Sutorine (kao i Risan) ušla u sastav bosanske srednjovjekovne države, a da je kralj Stefan Tvrtko I Kotromanić, 1382. godine osnovao Novi. Sutorina  je do 1483. bila u sklopu bosanske srednjovjekovne države, kada potpada pod sultanatsku upravu (Ottoman Sultanate), isto kao Novi i Risan.  Nisam pronašao ni kartu iz XV. st.

Serenissima Repubblica di Venezia zauzima Novi i Sutorinu 1538. godine, ali se Sultanat 1539. godine vraća u Novi (i Sutorinu) nakon mitske opsade, koju je predvodio Hayreddin Barbarossa, jedan od najspretnijih mediteranskih gusara u povijesti.

Ni XVI. st. ne pruža mnogo kartografskog izbora. Najranija karta koju sam pronašao, a na kojoj je prikazano kako je Herceg Novi u sastavu Sultanata, je  iz 1574. godine.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/03/Map_of_the_bay_of_Kotor_with_Dubrovnik_%28Ragusa%29%2C_Herceg_Novi_and_the_city_of_Kotor_-_Camocio_Giovanni_Francesco_-_1574.jpg

Kartu je izradio Giovanni Camocio, a nacrtani su: Dubrovnik, Cavtat, Molunat, Herceg Novi, Risan, Perast, Kotor, Rose. Camocio je, prilikom crtanja Cavtata, Perasta, Kotora, naglašavao “križeve “, dok je na vrhu Kanli kule u Herceg Novom nacrtao “polumjesec”. Iako na karti nema ucrtanih granica, prema “polumjesecu” je shvatljivo da je Herceg Novi bio pod sultanatskom upravom.

Na toj se karti “polumjesec” slabo uočava, ali postoji izdvojeni dio karte (attachment), koji se odnosi na Herceg Novi, na kome se “polumjesec” vrlo jasno vidi na vrhu Kanli kule. U desnom gornjem uglu, A. Zenoni (koji je, zacijelo, autor izdvojenog dijela karte), zapisao je da je Herceg Novi zaposjednut od “nevjernika”.

Od karata iz XVII. st. sam pronašao:

Pierre Du Val, karta Bosne iz 1663. godine. Granice Dubrovačke Republike neprecizno su označene (pogrešno je obuhvaćeno Trebinje, pogrešno je izostavljen Molunat), a Kotor je imala Serenissima, a ne Sultanat.

https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=view&id=10244

Guillaume Sanson, karta Dubrovačke Republike iz 1664. godine. Autor je, očigledno, bio inspiriran prethodnom kartom, pa je ponovio neke pogreške (Trebinje, Molunat, Kotor), a Herceg Novi je ispravno obilježio  “polumjesecom”.

http://geoportost.ios-regensburg.de/viewer/BV044693752

Trogiranin Ivan Lučić i Joannes Blaeu, karta iz 1669. godine. Ovo je najstarija (meni poznata) karta, na kojoj je prikazano da ponta Oštro pripada Dubrovačkoj Republici. Lučić je ispravno razgraničio koji dio Boke Kotorske ima Serenissima, koji dio ima Sultanat, a koji dio pripada Dubrovačkoj Republici.

https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=10200

Giacomo Cantelli da Vignola, karta iz  1684. godine. Ovo je najstarija (meni poznata) karta, na kojoj je zapisan toponim Dubrovnik (“Dobronika”).

https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b5964122g

Vincenzo Coronelli, karta Boke Kotorske iz 1685. godine. Ovo je najstarija karta, na kojoj je upisana Sutorina (“Suturina”). Karta je nastala godinu dana nakon što je Serenissima osvojila Risan.

https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b53102991r/f1.item
Vincenzo Coronelli, karta Boke Kotorske iz 1688. godine (attachment).  Karta je nastala godinu dana nakon što je Serenissima osvojila Herceg Novi.

Giustiniano Emilio  Alberghetti , karta Boke Kotorske iz 1700. godine (attachment). Karta je nastala godinu dana nakon zaključenja sporazuma o miru u Sremskim Karlovcima. Karta je pravo remek djelo. Na moru, kod mjesta Njivice, ucrtana je oznaka luke. To je najstarija (meni poznata) kartografska oznaka morskog pristaništa, koja je u vezi s Bosnom i Hercegovinom.

Od karata iz XVIII. st. sam pronašao:

Giustiniano Emilio  Alberghetti , karta Boke Kotorske iz 1701. godine. Karta sadrži brojne vrijedne toponime, kao i oznake 38 međašnjih oznaka, koje su godinu dana ranije, postavljene prilikom razgraničenja.

https://www.loc.gov/resource/g6857k.ct002180/
Detalj karte Dalmacije iz 1720. godine (attachment). Karta je nastala dvije godine nakon zaključenja sporazuma o miru u Požarevcu.

Lodovico Furlanetto, karta Boke Kotorske iz 1785. godine (attachment).

Šibenčanin Frane Zavoreo, Francesco Melchiori i Lodovico Furlanetto, karta Dalmacije iz 1789. godine

https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=11447

Veliki je izbor karata izrađenih u XIX. st. a ja sam izdvojio: Detalj francuske karte Dalmacije iz 1807. godine .

Charles François Beautemps-Beaupré, karta Boke Kotorske iz 1808. godine

https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=588787

Splićanin Lujo Matutinović, karta Boke Kotorske iz 1811. godine – Gaetano Palma, karta Balkana iz 1811. godine

https://geodata.mit.edu/catalog/princeton-z316q4041

Hvaranin Lorenzo Vitelleschi, karta Konavala iz 1827. godine

Dubrovčanin Bernardo Caboga, skica Sutorine iz 1832. godine

Rudolf Jabornigg von Altenfels, karta Dalmacije iz 1834. godine

http://geoportost.ios-regensburg.de/viewer/BV044730094

Rudolf Jabornigg von Altenfels, karta Boke Kotorske iz 1834. godine.

Taborović, karta  “sanitarnog kordona” u Boki Kotorskoj iz 1834. godine. Karta sadrži veliki broj toponima.

http://geoportost.ios-regensburg.de/viewer/BV044733638

Fedor von Karacsay, karta Crne Gore iz 1838. godine. To je jedna od najvrednijih karata.

https://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~321371~90090537

Austrijska karta Dalmacije iz 1854. Na karti je dopisano da je granica Sultanata strogo uz obalu, dok more, koje oplakuje Sutorinu, pripada isključivo Austriji.

Jan Rośkiewicz, karta Bosne i Hercegovine iz 1865. godine.

https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/656/view/?bbox=7965%2C-6515%2C8393%2C-5953

Turska karta Crne Gore iz 1876. godine. Izuzetno vrijedna karta.

https://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~320531~90089704#

Vjekoslav Klaić, detalj karte Bosne i Hercegovine iz 1878. godine.

Austrougarska “okupacijska karta” Bosne i Hercegovine iz 1879. godine

http://geoportost.ios-regensburg.de/viewer/BV043429401

Od karata iz XX. st. sam izdvojio: Ruska skica Boke Kotorske iz 1911. godine.

Austrijska karta Boke Kotorske iz 1913. godine

http://geoportost.ios-regensburg.de/viewer/BV042770384

Teritorijalna podjela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1921. godine.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/29/Scs_kingdom_provinces_1920_1922_sr.png

Karta “Governatorato di Dalmazia” iz 1942. godine.

Karta Bosne i Hercegovine iz 1946. godine.

Na svim predočenim kartama, vidljiv je stoljetni kontunuitet teritorijalnog prisustva Bosne i Hercegovine u Boki Kotorskoj, a osobito u Sutorini.

Nakon 1946. godine, područje Sutorine je kartografski prikazivana kao sastavni dio Crne Gore, ali nije pronađen akt, koji je bio temelj za izmjenu granice.

Skupštine Bosne i Hercegovina i Crne Gore su 2015. godine ratificirale sporazum o međusobnoj granici, pa je tako prestao postojati  “slučaj Sutorine “.

Igor Legaz

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *