Input your search keywords and press Enter.

Zaključci vodećih hrvatskih stručnjaka: Bolesti srca i krvnih žila moguće je spriječiti

Okrugli stol Hrvatskog kardiološkog društva povodom Svjetskog dana srca – Dobar, loš, nasljedni – kolesterol i kardiovaskularno zdravlje:

Povišeni LDL kolesterol može biti posljedica nasljedne genske bolesti, a samo jedan posto oboljelih u Hrvatskoj je svjesno svoga stanja 

Jedan od vodećih rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti, od kojih u nas dnevno umire preko 60 građana, su povišene vrijednosti kolesterola. Oko 20.000 bolesnika ovo je stanje naslijedilo od obitelji ili bližih srodnika – ključ za smanjenje smrtnosti su edukacija i bolja komunikacija između pacijenata i liječnika

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu – u Europi godišnje od ovih bolesti umre oko četiri milijuna ljudi, što predstavlja 45 posto svih smrti[1], dok je u Hrvatskoj taj udio 42.5 posto – od kardiovaskularnih bolesti u nas umire više od 22.000 osoba godišnje.[2]

Jedan od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti povišene su koncentracije lipoproteina male gustoće tzv. LDL ili „lošeg“ kolesterola. Taj je kolesterol nerijetko povišen u općoj populaciji odraslih, zbog čega veliki broj ljudi obolijeva i umire od komplikacija ateroskleroze, kao što je srčani ili moždani udar. Poremećaj metabolizma masnoća može biti i nasljedan te tada govorimo o porodičnoj hiperkolesterolemiji, najčešćem nasljednom metaboličkim poremećaju. Riječ je o genskoj mutaciji koja se nasljeđuje ne samo u obitelji već i od bližih srodnika, gdje organizam od rođenja može biti izložen visokim vrijednostima LDL kolesterola.

Procjenjuje se da od takvoga, nasljednog oblika poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko dvadeset tisuća ljudi, od čega je prepoznato svega jedan posto. Ti pacijenti su u izrazito visokom riziku obolijevanja i smrti od aterosklerotskih bolesti u mladoj ili srednjoj životnoj dobi, a moderna medicina može im bitno pomoći, ako se bolest što ranije otkrije i započne liječiti.

Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije mogu biti vrlo mlade, naizgled zdrave i vitalne osobe bez ikakvih simptoma, ali u visokom riziku od srčanog ili moždanog udara. Kako ovo stanje, sve do razvoja ozbiljnih, smrtonosnih bolesti ili dok ne dođe do nagle, prijevremene smrti, može biti posve bez simptoma, na Okruglom stolu simboličnog naziva Dobar, loš, nasljedni – kolesterol i kardiovaskularno zdravlje, koji je povodom Svjetskog dana srca organiziralo Hrvatsko kardiološko društvo, zdravstveni stručnjaci pozvali su na bolju razmjenu vrijednih informacija i kvalitetniju komunikaciju između liječnika i pacijenata, te ukazali na važnost stalne edukacije javnosti.

Osobe s porodičnom hiperkolesterolemijom, zbog dugotrajne izloženosti organizma povišenim vrijednostima kolesterola imaju i 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. S obzirom na nisku razinu svijesti, bolest u Hrvatskoj ostaje nedijagnosticirana kod čak 9 od 10 osoba! Takve pacijente trebalo bi prepoznati i što ranije početi liječiti, zbog čega je važno voditi računa o kardiovaskularnom zdravlju unutar obitelji i bližih srodnika te se savjetovati s liječnicima.

Na Okruglome stolu sudjelovali su domaćin i organizator akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, osnivač i predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, akademik Željko Reiner, prim. Ines Balint, dr.med., kao predstavnica obiteljskih liječnika te prim. dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Znajući da se 80% preuranjenih bolesti srca i moždanog udara može spriječiti[3], Hrvatsko kardiološko društvo, nastavno na obilježavanje Svjetskog dana srca koji je ove godine u Hrvatskoj osobito posvećen utjecaju povišenoga LDL-kolesterola na kardiovaskularno zdravlje, pokreće edukativnu kampanju Dobar, loš, nasljedni. Time se  simbolično ukazuje kako, uz nešto poznatije HDL ili tzv. „dobri“ i LDL ili tzv. „loši“ kolesterol, postoji i onaj manje poznat, ali itekako rizičan – „nasljedni“ LDL kolesterol. Edukativna kampanja usmjerena je na informiranje stručne i opće javnosti o postojanju ove ozbiljne bolesti, a koja se može otkriti jednostavnom laboratorijskom pretragom (provjera razine LDL kolesterola u krvi).

[1] https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-srca-pobijedi-srcem-bolesti-srca/

– pristupljeno 20.9.2021.

[2] https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-srca-pobijedi-srcem-bolesti-srca/

– pristupljeno 20.9.2021.

[3] https://www.euro.who.int/en/health-topics/noncommunicable-diseases/cardiovascular-diseases/data-and-statistics – pristupljeno 20.09.2021.

manjgura.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *