Input your search keywords and press Enter.

Prosječan Hrvat baci oko 80-90 kilograma hrane svake godine!

RTL saznaje: Kako stati na kraj takvom razbacivanju?

Od 50 do 70 posto otpada od hrane nastane u kućanstvima

Jedna trećina sve hrane proizvedene u svijetu se baci, a u Hrvatskoj na otpadu godišnje završi 400 tisuća tona hrane, što znači da prosječan Hrvat baci oko 80-90 kilograma hrane svake godine.

Kako stati na kraj takvom razbacivanju, ali i zagađenju okoliša?

Od 50 do 70 posto otpada od hrane nastane u kućanstvima. Kako bi se te brojke smanjile, moramo krenuti od – planiranja jelovnika i slaganja popisa za kupnju.

“Kad planiramo jelovnik tad svjesno i s popisom odlazimo u trgovinu i razmišljamo o tim svojim namirnicama što znači da nam se vjerojatno neće dogoditi da ih nagomilamo. Pet ili šest jela napišemo na papir, iza toga provjerimo što od tih namirnica koje nam trebaju za pripremu tih jela imamo, tako da bismo ih iskoristili, a ne slučajno bacili, i nakon toga napišemo popis za kupnju”, kaže profesionalna organizatorica Ivana Šušković.

Svakako valja provjeriti rok trajanja namirnica koje već imamo kod kuće. Ostatke kuhane hrane možemo iskoristiti za pripremu novih obroka. Višak možemo i zamrznuti, i tako sačuvati za neku drugu priliku. A ako baš moramo nešto baciti – zato ne u kompost?! Vaše će biljke poslije biti sretne.

“Uvijek je preporuka prebaciti namirnice u za to predviđene spremnike. Međutim, ako možemo birati onda je uvijek bolje da su spremnici prozirni. Evo, recimo ovdje, odmah vidimo trebamo li dokupiti leću, smeđi šećer, nedostaje li nam nešto ili ne”, govori Šušković.

Što smije, a što ne u biootpad?

Treba imati na umu dovoljnu zapreminu, jer ako kupimo premali spremnik i ne stane nam kilogram riže, opet će nam se dogoditi da nam ostane negdje otraga u vrećici 10 zrna riže, koje će se pokvariti, zaboraviti, moljci će napasti. To je opet bacanje hrane.

Preglednost je jako važna, ona je neprijatelj bacanju hrane. Ako nam je pregledno i vidljivo onda ćemo i potrošiti.

Ivana ista pravila kao i za ormariće vrijede i za frižider…?! 

Izuzetno je važno i za hladnjake da odvojimo namirnice u za to predviđene spremnike. Zašto? Zato što će takav spremnik iskoristiti maksimalnu dubinu i neće se ništa od namirnica izgubiti otraga. Tako ste sigurni da će sve opet biti vidljivo, i da se neće zaboraviti i pokvariti, na kraju i baciti.”

Puno je jednostavnih koraka koje možemo napraviti. Na nama je samo da krenemo – jedan po jedan.

Uvijek je teško početi – ali kada se zna cilj – ništa nije teško!! 🙂

Idemo onda po još savjeta koji će nam dobro doći nakon donošenja odluke – Što smije, a što ne u biootpad? U našem kratkom zelenom savjetu podsjećamo na pravila.

U spremnike za biootpad idu: ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, vrećice čaja (ako nije plastična ambalaža), ostaci kruha. Na tu hrpu možete dodati i vrtni ili zeleni otpad, i papirnate maramice (ali ako ste s njima čistili nešto, i na njima su ostaci kemikalije, onda ne).

Ostaci termički obrađene hrane, meso, riba, kosti – NE SMIJU ići u vrećice s biootpadom.

Jednako kao što i plastične vrećice ili bilo kakav nepripadajući otpad ne smije u kontejnere biootpada.

Jelena Pajić
rtl.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *