Oprez pri spaljivanju biljnog otpada

Spriječimo požare raslinja

Vatrogasci i ove godine bilježe povećan broj požara otvorenog prostora nastalih zbog spaljivanja biljnog otpada prilikom poljoprivrednih radova. Prema dosadašnjim podacima, najveći broj požara vezan uz spaljivanje biljnog otpada bilježimo u ožujku, stoga apeliramo na odgovorno ponašanje građana kod poljoprivrednih radova.

Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira. Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad.

Važno je znati:

• vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina.

• biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima

• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara

• pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.

• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja

• osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi

• apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad

• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).

Za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene su visoke kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 kn do 15.000,00 kn. Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja. Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.