Input your search keywords and press Enter.

Kofein – Najkorištenija svjetska droga s milijardama teških ovisnika i narkomana

Ovotjedni blog obrađuje kontroliranu supstancu kofein, jedan od najpoznatijih legalnih narkotika o kojemu je teško ovisno više od milijardu ljudi. Naslov je naravno sarkastičan.

Za neke dnevna rutina i omiljena ceremonija, za druge prilično bizaran ritual uz kombinaciju s drugom drogom nikotinom, no u svakom slučaju jedna od najučestalijih radnji na svim kontinentima. Ispijanje kave za dobro jutro, dobar dan i lakše preživljavanje posla na koji vojske ljudi nevoljko odlaze kapitalni je ritual suvremene civilizacije.

‘Dilanje’ kofeina donosi benefite poreznom sustavu

Kofein je tzv. ‘opojna droga’ (kontrolirana supstanca) i alkaloid iz obitelji metilksantina (uz teofilin iz čaja i teobromin iz čokolade) koji pripada u širu skupinu stimulansa bok uz bok amfetaminima, kokainu, efedrinu i dr. Iako ga se primarno povezuje s kavom nalazi se i u brojnim drugim napitcima i plodovima biljaka koji su bili aktualni i daleko prije popularnosti same kave. Po podacima WHO-a trenutno je količinski najkorištenija psihoaktivna droga na svijetu i milijarde ‘narkomana’ svaki dan uživa u njegovim blagodatima, a ujedno je i primjer dvostrukih mjerila i licemjerja u samoj legislativi. Naime, unatoč dokazanim i praktično vidljivim adiktivnim referencama za razliku od ostalih stimulansa lišen je zakonske prohibicije, i to pod opaskom da posjeduje i zdravstvene benefite (baš kao i svaka ‘droga’) uz relativno ‘malu opasnost’. Takav legalni status omogućava nesmetano ‘dilanje’ i prodaju 100%-tnog kofeina kao ‘pre-workout’ suplementa u ljekarnama i trgovinama za dodatke prehrani. Supstanca postaje toksična jedino u iznimnim dozama – tableta s 300 mg kofeina najsnažnija je na tržištu i sadrži od 10 do 30 kava (nekakav prosjek šalice turske kave je 40 mg, iako izrazito ovisi o sorti i načinu pripreme), a za predoziranje potrebno je čak 10 grama dok je najviša dnevna preporučena doza do 500 mg iliti manje od dvije kapsule čiste materije. Dakle, da biste doživjeli tipično narko-predoziranje treba vam i do 100 čaša kave dnevno, u relativno kratkim razmacima uzimanja. No nitko se kofeinom ne predozira putem kave već samo prevelikim količinama čiste tvari ili napitaka/preparata s većim dozama supstance. Otprilike kao u usporedbi žvakanja lišća svete biljke koke i konzumacije kokaina.

Kava zapravo uopće nije tradicionalno piće

Najsnažniji argument za legalnost kave je tradicija. No, koliko je uopće kava tradicionalna i duboko uvriježena u našoj kulturi? Zapravo i ne previše. Tek je u petnaestom stoljeću zabilježeno njezino prvo ispijanje u Jemenu kao dio rituala Sufija, a u Saudijskoj Arabiji nešto je kasnije zabilježena slična uporaba kao danas. U Europu dolazi tek u sedamnaestom stoljeću, a veću popularnost može zahvaliti zloglasnoj nizozemskoj ‘East India Company’ koja ju propagira jer svojim karakteristikama idealno utječe na robove i radnike, za razliku od sličnih biljki čija sedativno-psihoaktivna svojstva roblju aktiviraju razmišljanje i bunt. Tako su kakao, čili, vanilija, yerba mate i druge kulture vrlo brzo izgubile rat protiv omiljenog napitka današnjice. Sve do 19. stoljeća nije se znalo što uzrokuje psihoaktivna svojstva kave. 1819. godine njemački kemičar Friedlieb Ferdinand Runge izolira kofein i naziva ga ‘Kaffebase’. Dvije godine kasnije u 100%-tnoj formi odvojeno ga izoliraju znanstvenici iz Francuske i Švedske, bez spoznaje o njemačkom otkriću. I tek nakon te ekstrakcije dolaze otkrića brojnih biljaka koje ga sadrže – do čaja (do dvostruke doze kofeina iz kave), yerba mate (do trostruke doze), čokolade, guayuse… Kasnije kreće i proizvodnja posebnih aromatiziranih pića s visokim udjelima kofeina, poput Coca-Cole, Guarane, Red Bulla, espressa ili već spomenutih tableta čiste materije. I napitak koji je bio posve nepoznat sve do Srednjeg vijeka postaje idealno piće za milijarde radnika diljem planete, poguran od strane ‘establishmenta’ i prihvaćen kod ‘mainstream’ publike. Te za razliku od nikotina ne služi isključivo kao adiktivna supstanca već dominira punim spektrom svojih karakteristika.

Milijarde teških ovisnika i ‘narkomana’

Kofein je prije svega narkotik za poboljšavanje performansi. Djeluje stimulativno na središnji živčani sustav i umanjuje umor i pospanost, poboljšava vrijeme reakcije, budnost, koncentraciju, fokus i motoričke funkcije, kao i koordinaciju. Također poput većine stimulansa trenutno umanjuje simptome depresije i suicidalnost subjekata. Studije su pokazale i da pojačava pozornost, spremnost na pokoravanje naredbama, multi-tasking i odlučnost, čime je odličan stimulus za radnike na pokretnoj traci, fizičkim i uredskim poslovima, kao i za sportaše tijekom aerobnih i anaerobnih vježbi. Za razliku od efedrina ili kokaina, kofein može pojačati i sprint ali i izdržljivost, smanjiti umor mišića i povećati generalni bazalni metabolizam. Zato je dobar i kao dodatak i kao superioran narkotik, iako se rijetko koristi pri izlascima mladih. Naravno, tu su i negativni efekti poput nervoze, anksioznosti, tjeskobe, problema s regulacijom tlaka, iritacije (kako fizičke tako i psihičke), nesanice, euforije, povećanog mokrenja, dehidracije, problema s izražavanjem misaonih procesa, a u najvećim dozama (5-10 dnevnih kava) na duge staze uzrokuje i formiranje manije, depresije, iracionalnosti, deluzija, te u konačnom stadiju i razvoj psihoze i halucinacija. Ako ste teški ovisnici o kofeinu, skidanje je također problematično i popraćeno tipičnim simptomima poput nekontrolirane pospanosti, glavobolje i razdražljivosti. Kada se sve zbroji i oduzme, kofein je definitivno jedna od manje opasnih droga i ukoliko ga poput kokaina uzimate u manjim količinama (kava nasuprot lišća koke) nećete imati pretjeranih problema. A i uvijek može poslužiti kao primjer licemjerja koji dokazuje da sve droge nisu zakonski iste iako su im efekti pri istoj potenciji relativno slični…

blog.vecernji.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.