Input your search keywords and press Enter.

Hrvatski jezik: Blagdan i praznik

Riječ blagdan  –  vjerski ili svjetovni dan ili jedan i drugi?

Na institutskim mrežnim stranicama u rubrici Jezični savjetnik o imenicama blagdan i praznik piše sljedeće:
blagdan i praznik. U hrvatskome standardnom jeziku imenice  blagdan i praznik nemaju isto značenje.
Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za društvenu zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu.
Blagdani su npr. UskrsVelika GospaBajram, Hanuka, a praznici su npr. Međunarodni dan obiteljiDan ženaDan planeta Zemlje ili Praznik rada. Dane odmora također nazivamo praznicima, npr.  zimski prazniciljetni prazniciškolski praznici, a dane u kojima se slave vjerski događaji nazivamo blagdanima, npr. uskrsni blagdanibožićni blagdani” (http://jezicni-savjetnik.hr/?page=2).

Ako je riječ blagdan samo vjerska svetkovina, tada bi prema navedenomu jezičnomu savjetniku Dan državnosti, Nova godina ili Dan pobjede i domovinske zahvalnosti bili praznici?

…i riječ za kraj:

Riječ blagdan rabi se ne samo u značenju vjerskoga nego i državnoga, svjetovnoga dana, a također i kao istoznačnica riječi praznik u značenju obilježavanja  kojega  događaja  ili međunarodnoga  dana.
Tvrdnja  da „u hrvatskome
standardnom jeziku  imenice blagdan i praznik nemaju isto  značenjenije  potvrđena ni u rječničkim  člancima  pojedinih  priručnika  ni  u jezičnoj praksi.
Razvidno je da riječ blagdan može značiti i  vjerski  i  svjetovni  dan,  a  češće  se  rabi u ustaljenoj  svezi riječi –  državni blagdan.

Artur Bagdasarov

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *