|povecaj velicinu slova | smanji velicinu slova|
Untitled Document
Detalji čine jedinstvenu cjelinu


 

 



Najljepši grad na svijetu poznat po mirima i fortecama, dobrim ljudima, prekrasnoj prirodi ima se uvijek sa čim podičiti. Dok ove godine budete šetat Gradom pogledajte oko sebe te sitnice, te detalje koji čine naš grad tako lijepim. Uz sve već poznato ovaj put ću vam probati približiti i naše drage čiopice i dubrovačku zečinu, uz Fortezov opis Dubrovnika i okolice.

ČIOPA

Možete li zamisliti naš Grad bez čiopa. Bio bi pust i previše tih. Ti dragi stanovnici naših mira iznova svake godine obraduju nas svojim dolaskom. Sa proljećem stignu i one izvodeći svoje vesele igre po zraku. Kao da nam žele reći prije glumaca:»Neka uđu!» One su neizostavni dio atmosfere u ljetnom gradu, dok kruže nebom uz prepoznatljivo glasanje. Koliko puta za vrijeme igara dok glumci utihnu one preuzimaju ulogu glumaca u ljetnim noćima.

Čiopa je posebna u mnogim stvarima. Nijedna druga ptica nije tako prilagodila svoj život u zraku kao ona. Tijelo joj je razvijeno upravo savršeno za let kroz zrak. Sve svoje aktivnosti izvodi u zraku osim odgajanja mladih. U zraku čak i spava. Pomalo zvuči nevjerojatno ali ipak je tako. To su zabilježili radari. Tamo nalazi hranu, igra se, pari i prikuplja materijal za izradu gnijezda. Jako je precizna i brza zahvaljujući drugim uskim zaobljenim krilima. Lako jedri po zraku i mijenja smjer bez poteškoća. Može razviti brzinu i do 112 km na sat. Leti tako da zamahne par puta pa se prepušta jedrenju i na taj način odmara mišiće. U sumrak se često vine u još veće visine gdje lagano jedri kroz noć. U letu se hrani i na taj način dobije potrebnu energiju. Ima jako mali kljun ali zato mnogo veća usta koja širom otvara kad skuplja hranu. Spretno lovi komarce, pauke, mrave, termite i muhe. Sve kukce koje zračna struja digne visoko u zrak ona spretno pojede. Odrasla čiopa kad skuplja hranu za mladunce u svoja usta može spremiti i do 1000 sićušnih kukaca. Vodu također pije tijekom leta, a kupa se tako što zaroni kljun i prska vodu okolo.

Ona uvijek živi u toplim krajevima zato seli. Sa lakoćom u svojoj seobi prelazi skoro pola svijeta uvijek u potrazi za toplim krajem. Živi oko sedam godina u prosjeku a zabilježen je slučaj jedinke koja je doživjela 21 godinu. Parovi su dugo godina vjerni jedni drugima. Ako se kojim slučajem jedan od partnera ne vrati iz Afrike ili ugine putem njegovo mjesto zauzet će druga jedinka istog spola. Oko 01. svibnja svake godine vraćaju se na mjesta gniježđenja. Uvijek se gnijezde u istom gnijezdu. U njih dolaze posljednji a napuštaju ih prvi.

Ta gnijezda su im na visokim zidovima poput naših zidina jer im onda lako mogu prići. Često u te rupe na zidu ulijeću izravno ili se uhvate za zid pa se penju do gnijezda. U mračnoj rupi naprave gnijezdo od lišća, slame, perja koje skupe također u letu. Spretno izbjegava ljetna nevremena i čim nevrijeme prestane vraćaju se u gnijezda. Te loše vremenske uvijete izdržava u stanju koje je najviše nalik nesvijesti.

Ptice koje se nisu parile okupljaju se visoko u zraku kako bi se tamo parile. Kad navrše četiri godine prvi put se pare i to u letu. U zraku budu sve do mraka onda se vraćaju u gnijezda. Čiope legu dva do tri jaja a roditelji zajedno hrane i odgajaju mlade. Naizmjenično leže na jajima. Dok jedan leži na jajima drugi skuplja hranu. Odrasle čiope u jedno popodne mogu preletjeti i do 80 kilometara u potrazi za kukcima. Proučavanja su pokazala da odrasli deset puta donose hranu u jednom danu. Svaki put po 300 kukaca a sve zajedno pojedu 3000 kukaca. Čiope se gnijezde u udubinama pećina, zidova, u šupljinama drveća. Lako prihvaćaju i gnjezdišta koje je postavio čovjek i ne boje se ljudi. Kutiju koja e napravi treba okrenuti prema vanka, visoko jer uvijek lete uvis kad izlaze iz gnijezda. Tako da iskoče i u slobodnom padu dobiju brzinu za let.

Krajem srpnja mlade ptice izlijeću iz gnijezda. Za prvi let su spremne sa šest tjedana. Kad izlete prvi put iz gnijezda to uvijek bude iza zalaska sunca. Tada započinju svoj dugi let. U seobi pređe i do tisuću kilometara. Nije im potrebno vježbati. Letenje jer poslije kraćeg vremena lete isto kao i odrasle ptice. Ta selidba u Afriku počinje oko 01. kolovoza. Jedini nedostatak njenih krila je u tome što teško može poletjeti sa tla pa se mora baciti sa uzvisine. Ako pri prvom pokušaju padne nikada više neće moći letjeti. Za svoj životni vijek preleti milijun kilometara.

DUBROVAČKA ZEČINA

Na našem području to je jedna od rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta. Ime (Centaurea ragusina L.) joj je dao švedski botaničar Karl Linne 1753 godine. On je tvorac znanstvenog dvoimenog nazivlja golemog broja biljnih i životinjskih vrsta. Dubrovačka zečina je ime koje je prihvaćeno u narodu a to je prevedeno je od latinskog znanstvenog naziva.

Postoje još 3-4 srodne biljne vrste koje su jako slične dubrovačkoj zečini. Pravu ćemo prepoznati po velikim bijelim listovima obraslim gustim baršunastim dlakama. Raste kao polugrm sa snažnim poleglim, u donjem dijelu odrvenjenim stabljikama. Korijen joj je čvrst i uvlači se u pukotine vapnenačkih stijena. Svake godine izbijaju nove stabljike a one prošlogodišnje se izdužuju. Početkom lipnja cvate sa intenzivno žutim cvijećem. Tada okomite vapnenačke stijene koje su okrenute jugu ili jugozapadu izgledaju poput bijelog platna posutog žutim točkicama. Najčešće raste u pukotinama a razmnožava se sjemenjem. Temeljem zakona o zaštiti prirode dubrovačka zečina je zaštićene od 1969 godine, na svim prirodnim nalazištima. Rasprostranjena je u obalnom dijelu Jadrana. Rjeđe se pronalazi podalje od mora. Najsjevernije joj je nalazište Kornati, a najjužnije Konavoske stijene. Na južnom dijelu baš oko Dubrovnika je ima najviše kao i po susjednim otocima. Od Mrkana i Bobare, Elafita pa sve do Palagruže gdje je najbrojnija. Stoga je i dobila ime po mjestu gdje najviše raste. Na otoku Hvaru raste na okomitim stijenama ispod najvišeg vrha Sv. Nikole. Tamo gdje je daleko od ljudi raste u velikom broju u jastučastim nakupinama često polu kuglasta oblika.

U prirodi se može pronaći u tri oblika koji se razlikuju samo po listovima, iako se radi o istoj vrsti. Najčešća je s urezanim listovima u obliku pera. Na nekima ćemo pronaći izdužene cjelovite listove bez urednih rubova ili što je još interesantnije oba oblika listova na istoj biljci. Svi prvi listovi uvijek su cjeloviti.

Na našem području imamo sreće vidjeti ovu iznimno zanimljivu, rijetku i zaštićenu vrstu. Spada u jedan od unikatnih bisera Hrvatske. Prijeko je potrebno provoditi njenu zaštitu, osobito na mjestima dostupnim čovjeku. Često u proljeće djeca i odrasli beru lijepe cvjetiće da bi ukrasili svoje domove. Djecu u školama treba naučiti da tu rijetku biljku očuvaju i zaštite. Jer i ona pridonosi ljepoti krajolika samo ako je netaknuta u prirodnom okruženju.

Opis Dubrovnika i bliže okolice Fotez

Stari ali pouzdani samovoz vijuga Konavljam. Kad čovjek spomene to ime, sjeti se narodne nošnje, vina i smokava. Ali ima ovdje i nekih posebnih čempresa, gore su plaviji nego igdje, u zraku cvrče Nazorovi cvrčci «svoj trhej zagušljivi svoj zvučni težki jamb. Ona banalna usporedba o dragulju u nizu bisera ima svoje opravdanje u ovom dijelu naše zemlje, od dubrovačkog aerodroma Gruda do Dubrovnika. Kupari, Mlini, Srebreno, Cavtat, to su zaista biseri. I u njihovom nizu blista mala kopča: plavi rubin ili opal. To je plava kupola vile Šeherzade. Ta mala kopča drži veliki broš od dragulja i zlata i srebra i kamena svih boja stilova i mirisa.:Dubrovnik.

Ima samo nekoliko gradova na svijetu, koji imaju svoju posebnu nenadoknadivu i nezamljenivu atmosferu. Uvjeren sam da bi me netko mogao u pola noći probuditi, zaviti me u crni lincun, okrenuti me bezbroj puta oko svoje osi i prenijeti me na pile, tu me ostaviti i pustiti me samo da otvorim uši i nosnice- i ja bih pogodio da sam u Dubrovniku. Jer nigdje more ne klokoće kao pod Lovrijencem, nigdje cikade ne zuckaju kao na Minčeti, nigdje palme ne šume kao na Pločama, nigdje leandre i čempresi ne mirišu kao na Gracu i nigdje se kamen ne izhlapjuje kao na dubrovačkim zidinama.


Ocjene članka
Očajno1
Zanimljivo1
Izvrsno1
Ukupno ocjena3


Nema komentara

|povratak| pošalji stranicu|izlistaj stranicu| komentiraj |