Input your search keywords and press Enter.

Što činiti u vrijeme toplinskog vala

Stožer civilne zaštite Grada Dubrovnika objavljuje uputu za javnost o ponašanju tijekom toplinskog vala.

 

Rizici

Kod jačeg toplinskog vala moguća je dehidracija i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti zbog vrućine ili toplinskog udara. U oba slučaja potrebna je liječnička pomoć.
Toplinski udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja.
Simptomi iscrpljenosti uzrokovane vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve, bljedilo kože i visoku temperaturu. Zaklonite se na hladnije mjesto i pijte mnogo vode ili voćnih sokova. Ako možete, tuširajte se mlakom vodom ili se osvježite spužvom namočenoj u hladnoj vodi.
Simptomi su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi i nesvijest. Toplinski udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.

Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije. Rizične skupine su:

•         starije osobe

•         bebe i mala djeca

•         osobe koji uzimaju određene lijekove

•         osobe oboljele od kroničnih bolesti, osobito dišnih i srčanih

•         osobe koje već imaju povišenu temperaturu zbog neke upale

•         osobe koje prekomjerno uživaju alkohol ili droge

•         osobe koje imaju problema s kretanjem

•         osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportaši i žene

Što trebate napraviti?

Pratite vijesti te redovito slušajte vremensku prognozu kako biste bili informirani dolazi li toplinski val. Planirajte unaprijed da biste smanjili rizik od toplinskog udara ili iscrpljenosti izazvane vrućinom.

Klonite se vrućine

•         Ako su prognozirali toplinski val, pokušajte planirati dan na način da izbjegavate izloženost vrućini
•         Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati)

•         Izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što je sport, vrtlarstvo ili radovi na otvorenom – odgodite to za svježiji dio dana, primjerice rano ujutro

•         Ako morate izlaziti, krećite se u hladu, nosite šešir ili kapu i laganu, široku odjeću, po mogućnosti pamučnu te ponesite sa sobom vodu za piće

Osvježite se

•         Boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko je god to moguće

•         Spustite zastore okrenute prema suncu

•         Ne otvarajte prozor, jer je zrak u prostoriji hladniji od onog vani. Otvorite ih kada unutarnja temperatura naraste i noću, a ako vas brine sigurnost, otvorite prozore bar na višim katovima

•         Tuširajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tijekom dana osvježite se hladnom vodom, osobito lice i zatiljak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *