Input your search keywords and press Enter.

Slavica Stojan o 400. obljetnici nastanka predgovora i posvete Pjesni pokornijeh Ivana Gundulića

Povodom 400. obljetnice od nastanka predgovora i posvete Pjesni pokornijeh Ivana Gundulića premijerno će se u četvrtak 1. listopada 2020., u suradnji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i Dubrovačkih knjižnica, prikazati video projekcija predsjednice Ogranka prof. dr. sc. Slavice Stojan koja će govoriti o toj velikoj obljetnici i važnome djelu. Ovo događanje održat će se na trećem katu Znanstvene knjižnice Dubrovnik (Ul. Cvijete Zuzorić 4) s početkom u 12 sati. Osim što će se online proslaviti značajna obljetnica, ujedno će se na ovaj način gledateljima omogućiti i da vide ovo pjesničko djelo u tiskanom izdanju.

Dana 1. listopada navršava se 400. obljetnica nastanka predgovora i posvete Pjesni pokornijeh Ivana Gundulića. Toga dana najveći hrvatski epski pjesnik Ivan Gundulić dovršio je svoj slobodni prepjev biblijskih psalama i napisao predgovor posvetivši prepjeve prijatelju Marinu Marinovu Bona (1570-1621), o kojem se danas zna da je bio poklisar harača 1607. godine te vlasnik ljetnikovca u Batahovini. U ovom predgovoru koji nije obiman, nego naprotiv vrlo sažet, Gundulić je ipak donio veliki broj obavijesti o svom životu i stvaralaštvu o čemu se ne bi ništa znalo da ovaj predgovor s posvetom pjesnik nije napisao.

U mladosti, između 1610. i 1620. Gundulić je pisao melodrame koje je izrijekom naveo i kojih se potom odrekao kao „poroda od tmine“. Njihove naslove (Galatea, Dijana, Armida, Posvetilište ljuveno, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Čerera, Kleopatra, Arijadna, Adon, Koraljka od Šira) naveo je sam pjesnik u predgovoru Pjesnima pokornima kralja Davida. Sačuvale su se samo Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida. Gundulić je melodrame stvarao na brzinu, očito za pirne potrebe koristeći talijanske melodramske predloške i tu njegov talent nije mogao doći do izražaja. Zbog toga je očito i sam bio nezadovoljan njihovim sadržajem i kvalitetom. Elementi opscenosti koje je vjerojatno unosio u te drame, što je bilo tipično za pirne dramske uradke, kasnije su ga kao zrelog književnika sigurno smetali. Zato je okrenuo novu stranicu svoga stvaralaštva i napisao slobodni prepjev, zapravo autentično pjesničko djelo Pjesni pokorne koje je objavljeno u Rimu 1621. godine, zajedno s Gundulićevom autorskom pjesmom na temu Božje veličine Od veličanstva Božjijeh koja se smatra najboljom Gundulićevom kraćom pjesmom. Prepoznato kao važno djelo, Pjesni su objavljene i u Veneciji 1630. te ponovno 1703. godine, potom u Dubrovniku 1828. u jeku ilirsko-preporodnih nastojanja.

400. obljetnica prvog izdanja bit će sljedeće 2021. godine. Znanstvena knjižnica Dubrovnik čuva izdanja Pjesni pokornijeh iz 1828., 1838. i 1847. godine koja će biti izložena u prostoru Znanstvene knjižnice tijekom video projekcije.

 

Dubrovačke knjižnice

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *