Input your search keywords and press Enter.

Cabaret Držić i/li Držićev Ajme

Teatar M&M i Ragusini u suradnji s Domom Marina Držića organizira praizvedbu Držićevih lirskih pjesama tiskanih u Mlecima 1551. u Domu Marina Držića, 18. srpnja u 20 sati.

Ideju, dramaturgiju i režiju potpisuju Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac a glumci su Nina Alebić, Jan Čavar, Ana Gršković, Katarina Jolić, Anja Kovačić, Marta Kružić, Jana Mikoč, Juraj Strgar, Jana Šinka i Josip Škerlj.

Predstava je nastala na temelju istraživanja u kojem su se bavili propitivanjem lirskih elemenata u Držićevu opusu i isprepletanjem poetskog i dramskog, kao i mogućnošću kazališnoga prikaza Držićevih lirskih pjesama i dijelova iz stihovanih drama tiskanih u Veneciji. U nastajanju predstave zanimljiva  je bila pozicija Držića kao petrarkista i antipetrarkista, njegovo fokusiranje na antičku i renesansnu filozofiju i poetiku, kao i kritički Vidrin duh i neiscrpna njegova umjetnička paleta mogućnosti i znanja. Središte predstave čine Držićeve pjesni kao samostalni segment u kontekstu cjelokupnoga Vidrina opusa, a koje su donekle zapostavljene u recepciji i vrlo rijetko izvođene. Osim toga, prikazat će se Dom Marina Držića kao renesansna saloča u kojoj se čuje misao, riječ, glazba 16. stoljeća, ali i kao cabaretni prostor Dubrovnika, čime se revitalizira sjećanje na dubrovačke cabaretne prostore prije 100 godina, dvadesetih godina prošloga stoljeća. Predstavom se pokušava odgovoriti na pitanje  postoje li iskrene i stvarne emocije u ljudi Držićeva i našega vremena i je li poezija danas još uvijek umjetnost. Mladi glumci za vrijeme predstave djelomično mijenjaju identitet i način interpretacije u poetskome luku od početnih silnica ljubavi i umjetnosti na fasadi kuće,  podoknica na prozorima i ispod njih, preko ljubavnih mreža u kući do odlaska i smrti u kripti, fiktivnu Držićevu grobu. Sve segmente predstave prati glazba koja pokazuje Držića i kao glazbenoga virtuoza, kao i film sniman ispod površine, u dubinama dubrovačkoga mora i iznad površine,na morskim stijenama kao prapočetcima života.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *