Input your search keywords and press Enter.

Zaustavljena gradnja pelješkog mosta

”Pelješki most je krenuo i nitko ga više ne može zaustaviti. Ovaj put je zaista ozbiljno, iduće godine počinju radovi…”


Hvalio se tako nedavno medijima Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, na odlasku. Mnogi su mu ovaj put povjerovali, ali demanti je stigao rekordno brzo. Most je opet stao.
Svega petnaest dana nakon što je objavljen natječaj za izgradnju pelješkog mosta, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) stigla je žalba na dokumentaciju za projekt koji bi, s 85 posto prihvatljivih troškova, trebala sufinancirati Europska unija i koji je samo u prvoj fazi, od nekoliko faza, težak 1,7 milijardi kuna.
Žalbu je, na neke uvjete iz natječaja, uložila tvrtka “Viadukt”. A sve dok DKOM ne odluči o toj žalbi, natječaj će biti u mirovanju. Rok za dostavu ponuda u prvom stupnju – riječ je tek o provjeri pravne i tehničke sposobnosti ponuditelja – bio je 22. kolovoza, no to će se sad morati produljiti zbog “Viaduktove” žalbe. Tek potom ide drugi stupanj natječaja.

Nema odgovora
O žalbi nije moguće doznati nikakve detalje, postupak je u tijeku i nitko se ne želi izjašnjavati o razlozima. U dobro obaviještenim poslovnim krugovima taj “neočekivani” potez zagrebačke tvrtke tumači se kao njezino kupovanje vremena do tehničkog pregleda mosta na Dravi, koji će mu navodno biti referencija za pelješki most.
Kada bude završen, most preko Drave kod Osijeka bit će najduži hrvatski most, zapravo iste dužine kao i vijadukt Drežnik pokraj Karlovca – 2485 metara. Pelješki most bit će dug osamdesetak metara manje.
Odgovora na pitanje kad će biti završen posao na Dravi još nema. Strojevi su gradilište trebali napustiti još za Božić 2013. godine, a zadnji službeno najavljeni rok dovršenja bila je prva polovina ove godine.
Prema službenoj “Viaduktovoj” stranici radovi su još u punom jeku. “Viadukt” na svojoj stranici ističe da radove izvode u skladu s planovima i sada montiraju zatege na pilonu S2g i prelaze na izradu i montažu zatega na pilonu S1g”.
To znači da se – ako “Viadukt” doista čeka da ugasi strojeve kod Osijeka i preda objekt investitoru – pelješkom mostu ne piše dobro. “Viaduktu” su, naime, na raspolaganju mogućnosti da natječaj rasteže do mile volje.
Naime, prema odgovoru koji nam je stigao iz Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, žalba se u postupcima javne nabave može izjavljivati na različite faze postupka: na objavu poziva i izmjene dokumentacije za nadmetanje, otvaranje ponuda, odluku o odabiru ili odluku o poništenju, odluke o nedopustivosti sudjelovanja i dr..

Tko zna kad će
Žalba već u ovoj fazi natječaja nije presedan. Izjavljivanje žalbe na objavu poziva na nadmetanje uobičajena je praksa koja je, prema podacima Godišnjeg izvješća o radu DKOM-a za 2014. godinu, izjavljivana u oko 23 posto od ukupnog broja izjavljenih žalbi za tu godinu.
Državna komisija, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, svoju odluku donosi i objavljuje u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe. I to javnom objavom na internetskim stranicama Državne komisije.
I ono što je posebno važno – u ovisnosti o odluci Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, kojom je, primjerice, došlo do poništenja odluke o odabiru u postupku javne nabave, žalitelj se može ponovno žaliti u istoj fazi.

Ministre na odlasku, pelješki most zapravo nije krenuo. A kada će, ne zna se.

Piše Dražen Gudić
www.slobodnadalmacija.hr

***
Most na Dravi
‘Most Drava 5C’ nalazi se na trasi autoceste Beli Manastir – Osijek – Svilaj u sklopu međunarodnog koridora 5C od Budimpešte do Ploča. Objekt vrijedan 1,2 milijarde kuna gradi konzorcij koji se sastoji od četiri hrvatske građevinske firme – sa slavonske strane Skladgradnja i Viadukt, a s baranjske strane Osijek Koteks i Hidroelektra.
Kada konačno bude gotov, po mostu se nitko neće voziti jer se autocesta s baranjske strane uopće ne gradi i u idealnom scenariju ne može se niti početi graditi prije sredine 2017. godine.
Kada bude završen, most preko Drave kod Osijeka bit će najduži hrvatski most, zapravo iste dužine kao i vijadukt Drežnik pokraj Karlovca – 2485 metara. Pelješki most bit će dug osamdesetak metara manje.

Butković: Žalbe zbog natječaja neće ugroziti gradnju Pelješkog mosta
Tehnički ministar pomorstva prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio je u srijedu kako žalbe na nedavni javni natječaj za izgradnju Pelješkog mosta neće ugroziti aktivnosti u vezi tog projekta, te je pozvao Državnu komisiju za kontrolu postupka javne nabave da što prije riješi te žalbe.
“Apeliram na Državnu komisiju da što prije riješi žalbe, jer se radi o prioritetnom infrastrukturnom projektnu velike važnosti za Republiku Hrvatsku kojim spajamo svoj teritorij,” rekao je Butković novinarima kasno poslijepodne u Podstrani, nakon sastanka sa lokalnim dužnosnicima s kojima je razgovarao o razvoju infrastrukture na području te općine istočno od Splita.
Butković je kazao da, koliko je njemu poznato, postoje dvije žalbe na nedavno raspisani natječaj za gradnju Pelješkog mosta, ali nije želio reći koje su se tvrtke žalile.
“Ne mogu o tome govoriti, jer to su predmeti koje rješava Državna komisija koja je nadležna za takve žalbe,” rekao je Butković.
Butković je najavio kako će sljedećeg tjedna u Neumu s bosanskohercegovačkim ministrom prometa razgovarati o Pelješkom mostu te će poptisati ugovor o izgradnji mosta na Svilaju.
Izvijestio je kako je na sastanku sa načelnikom općine Podstrana Mladenom Bartulovićem i županom splitsko-dalmatinskim Zlatkom Ževrnom i njihovim suradnicima razgovarao o prevladavanju prometnih poteškoća na području općine Podstrana.
Kazao je kako Hrvatske ceste pripremaju projekt kojim će se izbjeći “crne točke” na državnoj cesti D8 na području općine Podstrana.

“Raspisat će se natječaj za izgradnju četiri raskrižja, a razgovarali smo i o potrebi izgradnje nogostupa na dionici državne cete D8 na području Podstrane,” rekao je Butković.

Kazao je i kako je na sastanku razgovarano i o projektima na pomorskom dobru i nužnosti izgradnje brze ceste Split-Omiš, dodavši kako je u pripemi studija utjecaja na okoliš za tu brzu cestu, a uskoro će krenuti i u projektiranje te dionice.
Župan Zlatko Ževrnja je istaknuo kako je brza cesta Split-Omiš, nakon Pelješkog mosta, najvažniji državni projekt u prevladavanju prometnih poteškoća u Hrvatskoj.

“U ljetnom razdoblju na dionici Jadranske magistrale između Splita i Omiša prometuje 60.000 vozila, a svake godine taj se promet povećava oko četiri posto te ćemo doživjeti kolaps ako se nešto ne poduzme u rješavanju tog prometnog problema, koji ljeti stvara velike prometne gužve i zastoje. Izgradnja te dionice brze ceste stajala bi oko 2,3 milijardi kuna i nadamo se za tu namjenu i sredstvima iz EU fondova”, kazao je župan Ževrnja.

Hina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *