Input your search keywords and press Enter.

Uspješno izvedeno 86 programa na 30 lokacija

Dubrovačke ljetne igre i ove su godine okupile gotovo
2.000 umjetnika iz cijelog svijeta koji su u 47 dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 30
scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, pred približno 60.000 domaćih i
inozemnih posjetitelja izveli 86 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih, filmskih, likovnih i
drugih programa. Tim je povodom na zadnji dan ovogodišnjih Igara održana konferencija za
medije u atriju palače Sponza, na kojoj su pohvalno o programu 69. Dubrovačkih ljetnih igara
govorili ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Dubrovnika Mato
Franković i zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević, glavni ravnatelj
Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić koji se osvrnuo na suradnju ove dvije institucije, a o
programskim i poslovnim pokazateljima festivalske sezone govorile su ravnateljica Ivana
Medo Bogdanović i intendantica Dora Ruždjak Podolski. Uslijedila je i dodjela nagrade
Orlando Hrvatske radiotelevizije za najbolja ostvarenja u glazbenom i dramskom programu
69. Dubrovačkih ljetnih igara.
Prvi premijerni dramski naslov 69. Dubrovačkih ljetnih igara, dojmljivi „Michelangelo“
Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa po ekspresionističkoj drami
Michelangelo Buonarroti Miroslava Krleže, u režiji Sebastijana Horvata, nastao u koprodukciji
Igara i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, premijerno je pod
pokroviteljstvom Hrvatske elektroprivrede, izveden 27. srpnja na ruševinama benediktinskog
samostana na otoku Lokrumu, a pratio ga je glas predstave za „kazališne sladokusce“.
Moćni će „Michelangelo“ otvoriti sezonu i u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u
Rijeci 22. rujna ove godine. U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, u
prostorima tvrđave Minčeta premijerno je izvedeno „Odbrojavanje – na piru s Držićem i
Nalješkovićem“ u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara te
izvedbi studenata Odsjeka glume ADU Zagreb, kao kraj višemjesečnog zajedničkog
izvedbeno-istraživačkog projekta koji se bavio pirnim dramama, redefiniranjem ideje
ambijentalnoga kazališta, a obuhvatilo je dijelove opusa Marina Držića i Nikole Nalješkovića.
Treća dramska premijera 69. Dubrovačkih ljetnih igara bila je predstava „Pod balkonima“
redatelja Darija Harjačeka i dramaturginje Vedrane Klepice, prema novelama iz zbirke Pod
balkonima Ranka Marinkovića, koja je premijerno izvedena 18. kolovoza u parku kampusa
Sveučilišta u Dubrovniku. Utjecaj Ranka Marinkovića na hrvatsko kazalište, preko dramskih
komada te niza godina poučavanja na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti,
neizmjeran je, iako je na Igrama izveden samo Zagrljaj 1959. i Glorija 1980. Ne čudi stoga
što je festivalska publika pozdravila Marinkovićev povratak na Igre nakon gotovo četrdeset
godina. Festivalskoj publici je predstavljena i dubrovačka premijerna izvedba predstave
„Ispravci ritma“ u skladištu Luke Dubrovnik, nastale u koprodukciji izvedbenog kolektiva
BADco., Drame HNK u Zagrebu i Igara. Četrdeset godina nakon pripovijetke Pavla Pavličića
„Dobri duh Zagreba“ ovaj dramski tekst Gorana Ferčeca bavi se temom opsesije ritmom
gradskog života i uloge zločina u njemu. Dubrovačko uprizorenje iziskivalo je prilagodbe
prostoru izvedbe, kako u smislu scenografije, tako i u smislu dubrovačkog konteksta koji se
razlikuje od onog zagrebačkog. U istom su prostoru gruškog skladišta predstavljene i
instalacija Marka Tadića „the shifting meaning“ te instalacija BADco.-a „Vremenske
bombe“. Na zadovoljstvo publike, na programu 69. Igara bile su i rasprodane reprizne
izvedbe lanjske dramske uspješnice „Marin Držić – Viktorija od neprijatelja“ Hrvoja
Ivankovića u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla.

Dramski program 69. Igara uključio je i gostovanja ponajboljih recentnih hrvatskih dramskih
predstava. Uvjerljiv trijumf na zadnjoj dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta imala je predstava
Zagrebačkog kazališta mladih „Črna mati zemla“ Kristiana Novaka u dramatizaciji Tomislava
Zajeca i u režiji Dore Ruždjak Podolski. U međuvremenu, predstava je ostvarila veliki broj
gostovanja te osvojila više od deset nagrada na različitim festivalima, a dubrovačka publika
gledala je na otoku Lokrumu 16. srpnja, dok je uspješnica HNK-a u Zagrebu, predstava
„Ljudi od voska“ Mate Matišića u režiji Janusza Kice zaključila ovoljetni dramski program
Igara u parku Gradac. Studentski teatar Lero tradicionalno je bio dio programa Igara, a ovo
ljeto festivalskoj publici je s dvije izvedbe predstavio svoju zadnju produkciju „Kitice i
perlice“ u režiji Davora Mojaša, posvećenu Marinu Držiću.
Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split prvi je put u povijesti nastupio na Dubrovačkim
ljetnim igrama i zaslužio ovacije brojne festivalske publike izvedbom hvaljenog baleta
„Derviš i smrt“ prema romanu Meše Selimovića u koreografiji Igora Kirova i na glazbu
skladatelja Gorana Bojčevskog. U hvaljenom baletu publika je uživala dvije večeri za
redom, a imala je priliku vidjeti i Bitef teatar s plesnom predstavom „Macbeth“ u koreografiji
Miloša Isailovića i izvedbi plesača Bitef Dance Companyja, ranije na Revelinu. Na istoj
lokaciji gostovao je koreograf i izvođač s berlinskom adresom Clément Layes s
interdisciplinarnom predstavom „Title“ koji je u Dubrovnik stigao nakon izvedbe na
Venecijanskom biennaleu. U plesu je uživala i najmlađa publika, zahvaljujući gostovanju
nagrađivane plesne predstave „Crtić“ belgijskog koreografa Antona Lachkyja.
Pažljivo promišljeni te izvorno osmišljeni projekti bili su okosnica ovoljetnog glazbenog
programa, kao početni impuls razvijanja inovacije kroz tradiciju Dubrovačkih ljetnih igara,
ostajući unutar festivalske poetike, ali obnavljajući njezinu prominentnost, po čemu su Igre u
svijetu uvijek bile prepoznate kao poželjno mjesto predstavljanja, ali i posjećivanja, uz
znalački pristup i predstavljanje vrhunskih glazbenih projekata različitih sastava, razdoblja i
žanrova, a kojima je zajednička visoka umjetnička kvaliteta. Glazbeni program otvorio je na
otoku Lokrumu jedan od najvećih violončelista svijeta Mischa Maisky sa Zagrebačkom
filharmonijom pod ravnanjem mo. Piera Carla Orizija. Dubrovački simfonijski orkestar
Mozartovu Veliku misu u c-molu izveo je s Oratorijskim zborom crkve sv. Marka pod
ravnanjem mlade ruske dirigentske zvijezde mo. Maxima Emelyanycheva, uz soliste Leona
Košavića, Ivanu Lazar, Mariju Kuhar Šošu i Krešimira Špicera, u crkvi Male braće.
Dubrovački simfoničari koncertirali su i u atriju Kneževa dvora s violinistom Marinom
Marasom pod ravnanjem mo. Tibora Bogányija. Gudački kvartet Schumann festivalskoj
publici se predstavio u atriju Kneževa dvora, baš kao i Ansambl 1700 s kojim je nastupio i
jedan od najuglednijih kontratenora današnjice Andreas Scholl. Program je to koji su
kritičari i probrana publika proglasili jednim od glazbenih vrhunaca sezone. Vrhunski recital u
Dvoru priredio je prvi klarinet Berlinske filharmonije Andreas Ottensamer uz klavirsku
pratnju Joséa Gallarda, kao i japanski violončelist Yuya Okamoto, koji je lani osvojio
Nagradu Eugène Ysaÿe na Međunarodnom natjecanju Queen Elisabeth te Ivan Krpan koji
se, osvojivši prvu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Ferruccio Busoni u
Bolzanu lani, upisao u povijest postigavši jedan od većih uspjeha hrvatskog pijanizma uopće.
Ovaj recital osigurao mu je mjesto jednog od miljenika festivalske publike. Još jedan od
umjetničkih vrhunaca ovo ljeto bio je svakako i klavirski recital Daniila Trifonova, mladog
ruskog pijanista koji je u Dvor privukao mnogobrojnu publiku, a mnogi su u Dubrovnik
doputovali samo radi tog koncerta. Vrhunski glazbeni program 69. Dubrovačkih ljetnih igara
donio je 16. kolovoza jedinstvenu priliku za slušanje čak osam vrsnih gitarista na sceni u
prepunom atriju Kneževa dvora. Raznolik i zanimljiv repertoar festivalskoj su publici priredili
uigrani gitaristi Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko
Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić, izvevši program nazvan
Guitarrismo u sklopu kojeg je praizvedena skladba za osam gitara Bašamar Gordana

Tudora. Dubrovnik plovi u intonaciji bio je naziv još jedne posebne glazbene večeri u
Dvoru pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung, kada su u skladnom suzvučju nastupili
neki od najboljih dubrovačkih glazbenika solista, uz maestra Tomislava Fačinija kao
dirigenta i čembalista. Uz potporu zaklade Caboga Stiftung ostvarene su i tri sedmodnevne
međunarodne glazbene majstorske radionice koje su vodili violinist Stefan Milenković,
bariton Krešimir Špicer i pijanistica Maria João Pires. Ove godine nezaboravnu festivalsku
večer pred mnogobrojnom publikom priredila je i američka jazz diva i višestruka dobitnica
nagrade Grammy Dee Dee Bridgewater i Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije pod
ravnanjem Andreasa Marinella, na koncertu pod pokroviteljstvom Mastercarda 18. srpnja
ispred Katedrale.
U suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i Jadranskih luksuznih hotela koncert je na novoj
festivalskoj lokaciji – u Vala Beach Clubu hotela Dubrovnik Palace održao gitarski duo
Katona Twins, blizanci Peter i Zoltán, a na istoj su lokaciji nastupili i francuski harmonikaš
Vincent Peirani i saksofonist Emile Parisien.
Jedinstveni glazbeni projekt nazvan „Inside Out“ u sklopu 69. Dubrovačkih ljetnih igara
održan je 4. kolovoza na dvije lokacije, predstavljajući dubrovačkoj publici posebnu glazbenu
suradnju I.N.K. Experiment Dua s Miodragom Gladovićem i Réso-nanceom u prvom
dijelu večeri unutar gradskih zidina, kraj Velike Onofrijeve fontane te uz kvartet Chui u parku
Orsula, gdje su i udaraljkaši Ivana Kuljerić Bilić i Nikola Krbanyevitch izveli dvije
zajedničke skladbe, posebno pripremljene za ovaj festivalski program, koji je organiziran uz
potporu Francuskog instituta.
Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici je predstavio rado viđeni gost
Igara, ansambl LADO s novim programom Ideju regruti te Folklorni ansambl Linđo
tradicionalnim nastupima na taraci tvrđave Revelin, uz dodatak premijerne izvedbe nove
koreografije Podravski svati dr. Ivana Ivančana, pripremljene za ovu festivalsku sezonu.
Ukupno četiri Linđova festivalska nastupa pratilo je približno 1500 oduševljenih domaćih i
inozemnih gledatelja.
U atriju palače Sponza predstavljena je izložba Josipa Pina Trostmanna pod nazivom
„Dubrovnik iz Svetog Jakova s dvije palme“, povodom umjetnikova osamdesetog
rođendana, te skupna izložba koju su Igre pripremile u suradnji s Art radionicom Lazareti, a
koja je pod nazivom „Užasi zavičaja“ publici, na više lokacija, predstavila radove
suvremenih dubrovačkih umjetnika. Obje izložbe dio su novog festivalskog programa
„Ključevi od grada“ namijenjenog razvoju publike kojeg je podržalo i Ministarstvo kulture, a
u sklopu kojeg su se održali i razgovor s autorima Kristianom Novakom i Tomislavom
Zajecom povodom dramskog gostovanja „Črna mati zemla“ te predavanje dr. sc. Tanje
Trške „Tragom mita o Michelangelu“ povodom dramske premijere „Michelangelo“.
Povodom dramske premijere „Pod balkonima“ Ranka Marinkovića, na Sveučilištu u
Dubrovniku održani su izložba i razgovor „Onkraj Mediterana: Ranko u Dubrovniku“, u
čemu su sudjelovali dr. sc. Morana Čale, Dario Harjaček i Vedrana Klepica. U
suorganizaciji Dubrovačkih ljetnih igra i Art radionice Lazareti okrugli stol na temu „Prostor
za drugačije? Mogućnosti kulture u Dubrovniku“ okupio je kulturne i kreativne radnike
koji su, uz moderatoricu Anu Žuvelu, razgovarali o perspektivama razvoja i planiranja kulture,
sustavima vrednovanja, kulturnoj hegemoniji i važnosti očuvanja kulturnih institucija, te
izrazili želju za daljnjim razgovorima o ovim temama. „Ključevi od grada“ donijeli su i obilje
sadržaja za djecu, izvedenih s velikim uspjehom i zavidnom posjećenošću. Dubrovački
glazbenici u Sponzi su izveli Saint-Saënsovo djelo Karneval životinja, Jasna Held je u
crkvici sv. Stjepana u Pustijerni pripovijedala narodne priče i bajke iz okolice Dubrovnika,
Nenad Sinkauz je održao glazbenu radionicu „Tvornica zvuka“ na kojoj je djecu učio o
osnovama improvizacije, a kustosice Kuće Bukovac, Lucija Vuković i Helena Puhara uz
umjetnice Ivonu Vlašić i Katarinu Ivanišin Kardum, vodile su likovnu radionicu na temu

percepcije suvremene umjetnosti. Cilj dječjih programa bio je kroz radionički, interaktivni i
kreativni pristup izgraditi odnos djece prema suvremenim umjetničkim sadržajima te
procesima nastajanja tih sadržaja kao i senzibilizirati djecu za suvremenu umjetnost i festival
te tako raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike, s čime Igre planiraju
nastaviti i u sljedećim festivalskim izdanjima.
U filmskom programu Igara tradicionalno je prikazan nagrađeni film s Pulskog filmskog
festivala, a ovog ljeta bio je to film Lada Kamenski redatelja Sare Hribar i Marka Šantića,
koji je svoju premijeru imao upravo na 65. Pulskom filmskom festivalu i kojemu je, uz druge
nagrade, pripala i ona ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana –
FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film te Zlatna arena za najbolju glavnu žensku
ulogu (Doris Šarić Kukuljica). Novost u filmskom programu Igara bila je suradnja s Motovun
film festivalom koja je donijela dvije skrivene projekcije filmova.
Čast zatvaranja festivala pripada Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije pod
ravnanjem Daniela Rustionija uz vrhunskog američkog orguljaša Camerona Carpentera
koji je svojom iznimnom muzikalnošću, bezgraničnim tehničkim sposobnostima i pionirskim
duhom već ostavio značajan trag u suvremenoj povijesti glazbe. Nakon koncerta, večeras
25. kolovoza s početkom u 22 sata, uslijedit će kratka ceremonija zatvaranja 69. Igara, s
predstavnicima ovogodišnjeg dramskog, ali i glazbenog festivalskog ansambla.
Ravnateljica Ivana Medo Bogdanović izdvojila je da je ovogodišnji ukupni proračun za
gotovo 7 % veći od lani zahvaljujući prvenstveno povećanju prihoda od novih sponzora i
donatora, gotovo 10 %, pa su tako vlastiti prihodi od ulaznica, sponzora i donatora činili 44
%, a javna sredstva 56 % festivalskog proračuna. Medo Bogdanović je zahvalila svima koji
pružaju podršku Dubrovačkim ljetnim igrama bez čega bi uspješna realizacija festivala bila
nemoguća, ističući sve gradske javne ustanove te gradska komunalna poduzeća.
Ovogodišnje Igre podržali su: Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska
županija, Hrvatska turistička zajednica kao i Turistička zajednica grada Dubrovnika, te brojni
sponzori: Mastercard, ALH, HEP, Tele2, Ford, Zračna luka Dubrovnik, Croatia osiguranje,
Croatia Airlines, Kraš, hotelske kuće Valamar, Maestral i druge, Gulliver Travel, Clara
Stones, Xenia Design, Viva voda. Svojim donacijama festival su ove godine podržali Zaklada
Caboga Stiftung, OTP banka, te Atlantska plovidba.
Intendantica Dora Ruždjak Podolski istaknula je kako je od svog dolaska u Dubrovnik, iako
je iz druge sredine, imala veliku podršku sa svih strana, osobito od svih uključenih u
realizaciju Igara, te da joj je to zajedništvo izuzetno važno. Dodala je kako se već predano
radi na pripremi idućih, 70. Igara koje prati tako velika i važna obljetnica koja je prije svega
obvezujuća. Mitska mjesta i naslovi Igara bit će okosnica programa jubilarnih 70. Igara,
najavila je. Dubrovačke ljetne igre prostor su dijaloga što je istinska zadaća kulturne
djelatnosti, smatra intendantica, koja je javnosti otkrila i kako su Igre dobile sredstava iz
europskog fonda za još jedan projekt naslova „Port of Dreamers“ („Luka sanjara“) kojeg su
Igre nositelj, odnosno vodeći partner projekta, čime su jedna od rijetkih, ako ne i jedina,
kulturna institucija u Hrvatskoj koja paralelno provodi dva projekta unutar Kreativne Europe.
Nakon konferencije za medije povodom zatvaranja 69. Igara, Hrvatska radiotelevizija je
proglasila dobitnike nagrade Orlando. Tako je Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u
glazbenom programu Igara pripao ruskom pijanistu Daniilu Trifonovu za recital održan 6.
kolovoza u atriju Kneževa dvora, odlučio je ocjenjivački sud za glazbu u sastavu: Sanja
Dražić – predsjednica, Marija Grazio i Goran Merčep – članovi. U obrazloženju stoji kako je
nagrada pripala Trifonovu „zbog intrigantno osmišljenog programa izvedenog na najbolji
mogući način“, a ovaj „koncert iznimnih umjetničkih vrijednosti imao je i izuzetnu atmosferu te
je podastro snažne umjetničke interpretacije“. Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u
dramskom programu pripao je Nataši Kopeč za ulogu Olive u predstavi „Pod balkonima“
Ranka Marinkovića u režiji Darija Harjačeka i dramatizaciji Vedrane Klepice i redatelja

predstave, odlučio je ocjenjivački sud u sastavu: Željka Turčinović – predsjednica, Petra
Jelača i Davor Mojaš – članovi. „Glumačka kreacija Nataše Kopeč po mnogočemu je izvrsna“
– stoji u obrazloženju u kojem je dodano kako „pokret, govor, osobnost i čitavo glumačko biće
utjelovljuju mladu ženu svjesnu sebe i velikih mana svoje sredine, osobu koja ne prikriva
nesreću zbog društvenih normi“. Nagrada Orlando je pod pokroviteljstvom Hrvatske
radiotelevizije od 1992. godine, a već 41 godinu dodjeljuje se za najbolja glazbena i dramska
ostvarenja u programu Igara. Autor statue Orlanda koja se dodjeljuje dobitnicima je Josip
Poljan čiji uradak u ruku laureata odlazi od 1978. godine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *