U Ogranku Lapad predstavljen Nacionalni program za čitanje djeci od najranije dobi „Rođeni za čitanje“

Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi Rođeni za čitanje predstavljen je djeci, roditeljima, odgajateljima, učiteljima, pedijatrima i knjižničarima, 16. studenoga u Ogranku Lapad, u organizaciji Grada Dubrovnika i Dubrovačkih knjižnica.

Ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić otvorila je susret kazavši kako su se Knjižnice uključile u ovaj projekt, između ostalog, tako što su danas omogućile predškolskoj djeci, koja su došla u Knjižnicu ili ogranke, besplatnu članarinu. Na letcima koji se mogu uzeti u Ogranku ispisana je literatura za djecu do tri godine, od tri do pet i literatura za predškolce. Također, Knjižnice su svima koji su došli poklonile slikovnice ”Bebe su super” (6 mjeseci – 1,5 godina), autorice Ivane Guljašević Kuman i ilustratora Bruna Kumana.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić rekla je kako je, zahvaljujući doktorici Radonić, velika čast danas biti ovdje.

– U ovome tjednu već smo napravili jednu malu aktivnost obilaska pedijatrijskih ambulanti s ciljem promocije ovog Nacionalnog projekta kojeg je Grad prvi preuzeo u Hrvatskoj. Kako bismo ostali prvi, ove smo godine i na lokalnoj razini promovirali ovaj program. Od velikog je značaja barem na trenutak osvijestiti koliko je čitanje važno, koliko je važno čitati djeci, čitati sami sebi i koliko se u tom smislu možemo educirati – istaknula je Tepšić.

 Idejna začetnica programa prim. mr. sc. Marija Radonić, dr. med. spec. pedijatar, održala je predavanje o važnosti čitanja djeci od najranije dobi s ciljem razvoja rane pismenosti. U prvom dijelu govorila je o tome koliko roditelji djeci čitaju naglas, istaknuvši kako je opće mišljenje da malo čitaju i to je dio istraživanja koje je provedeno u Hrvatskoj 2014. godine, ali se dosta toga od tada i promijenilo. Drugi dio predavanja bio je posvećen ulozi pedijatara u razvoju pismenosti. Istaknula je kako se mnogi pitaju „otkud sad pedijatri u tome?!“ i za kraj predstavila je nacionalnu strategiju ovog projekta objasnivši kako smo ‘od jednog skroz lokalnog dubrovačkog programa došli do nacionalnog, koji je na dobrom putu da promijeni uobičajenu pedijatrijsku praksu’.

 – Mi smo odrastali tako da su nam roditelji, djed i baka ili netko od starijih, čitali prije spavanja, to se danas potpuno izgubilo. Samo 2 posto od 1000 ispitanika čita djeci do godine dana pred spavanje. U skupini od tri godine to čini njih 12 posto. Isti su postotci kada govorima o broju djece upisane u  knjižnice. Prošlo je vrijeme da knjižničari sjede u prostorima bogatim knjigama i čekaju da im  netko dođe. Oni moraju zauzeti jedan proaktivan stav da bi promovirali čitanje. Kaže se da su pedijatri možda i jedini visokoobrazovani ljudi kojima baš svako dijete u prvim godinama života dođe zahvaljujući sistematskim pregledima. Misija ranog čitanja naglas djeci je učiniti promociju pismenosti standardnim dijelom primarne pedijatrijske prakse, kako bi djeca odrasla uz knjigu i s osjećajem ljubavi prema čitanju – objasnila je Radonić.

 O ulozi knjižnice u provedbi programa govorila je knjižničarka Marjana Leventić.

– Imamo jaku dobru suradnju s roditeljima i predškolskim ustanovama, suradnja s pedijatrima je jedna novost, to nismo prije radili, mislim da je to izvrsna stvar. Kao što je rekla doktorica Radonić ‘sva djeca ne dolaze u knjižnicu, ali dolaze u pedijatrijske ordinacije’. Što se tiče preporuke naslova za čitanje, svim roditeljima s djecom knjižničari uvijek preporučuju naslove. Također, čitaonice i pričaonice se redovno održavaju i djeca dolaze s roditeljima, uvijek su lijepo posjećene. Imamo i čitateljske klubove ‘Zumići’ i ‘Knjigoljupci’ koje vodi kolegica Katarina Palinić. Ona je tijekom pandemije koronavirusa krenula s nečim novim, za djecu koja nisu mogla doći, u dogovoru je s dječjim vrtićem, osmislila Zumiće, tako im je čitala priču preko Zooma. Kad je korona završila Zumići su postali mali Čitateljski klub i kolegica je dolazila u vrtić čitati im, a i djeca redovno dolaze u knjižnicu – istaknula je Leventić.

Nikol Šlingar, učenica 4. razreda OŠ Lapad, okupljenima je čitala ulomak iz romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića s kojim je pobijedila na ovogodišnjem 8. županijskom Natjecanju u čitanju naglas, a na državnom Natjecanju u Sisku osvojila je drugo mjesto. Za vrijeme trajanja predavanja, najmlađi su provodili vrijeme u čitanju s knjižničarkom Katarinom Palinić.

Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi Rođeni za čitanje pokrenulo je Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Kao inicijalni projekt u Hrvatskoj prvi ga je preuzeo Grad Dubrovnik gdje se provodi još od 2008. godine.