Input your search keywords and press Enter.

Novim globalnim klimatskim sporazumom moraju se donijeti ambiciozni ciljevi smanjenja emisija CO2

“Klimatske promjene danas su jedan su od najvećih izazova čovječanstva. Njihove posljedice osjećamo svi, kroz sve češće suše, poplave i ostale prirodne katastrofe. Gotovo 20 milijuna ljudi, prema izvješću UN-a, bilo je prošle godine prisiljeno napustiti svoje domove zbog prirodnih katastrofa diljem svijeta. Šteta koju trpi svjetsko gospodarstvo je svake godine i do 300 milijardi eura. Klimatske promjene neupitno su jedna od najvećih prijetnji budućnosti na zemlji. U prosincu se u Parizu očekuje donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma kojim se mora utvrditi dugoročan globalni cilj ublažavanja klimatskih promjena u skladu s ciljem ograničavanja rasta globalne temperature do najviše 2°C”, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas u Dubrovniku na otvaranju 42. plenarne sjednice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

U Dubrovniku se od danas do 9. listopada održava 42. plenarna sjednica Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i 50. sjednica Izvršnog vijeća IPCC-a. To je najviše tijelo u svijetu za procjenu znanstveno utemeljenih činjenica vezanih uz klimatske promjene, ključnih za odlučivanje i donošenje temeljnih političkih odluka o održivom razvoju svake zemlje.

Ministar Zmajlović izrazio je zadovoljstvo što su upravo Republika Hrvatska i Dubrovnik  izabrani za domaćine tako velikog i značajnog skupa. Na sjednici u Dubrovniku sudjeluje 420 sudionika iz 144 države, a među kojima su predstavnici država članica IPCC-a, predstavnici Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

Međuvladin panel o klimatskim promjenama, u čijem radu sudjeluje više od 2.500 znanstvenika i stručnjaka iz čitavog svijeta, zaključio je da je zagrijavanje planeta nedvojbeno i da je uzrokovano djelovanjem čovjeka. Razine emisija stakleničkih plinova najveće su u povijesti. Međunarodna zajednica je postavila za cilj ograničiti porast globalne temperature do najviše 2°C do 2050. godine.

Međutim, može se očekivati porast temperature od čak 5°C do kraja stoljeća, ukoliko se nastavi ovakav intenzitet emisija stakleničkih plinova. Stoga je ključno na globalnoj razini donijeti ambiciozne mjere s ciljem smanjenja emisija. Donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma očekuje se u prosincu u Parizu  na 21. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o promjeni klime na kojoj će se okupiti predstavnici država iz cijeloga svijeta. Stav Europske unije i Hrvatske jest da se očekuje donošenje međunarodno pravno obvezujućeg sporazuma primjenjivog na sve stranke Konvencije i ambiciozne nacionalno utvrđene obveze ublažavanja klimatskih promjena.

Europska unija zauzela je vodeću ulogu u svijetu vezano za provedbu smanjenja emisija stakleničkih plinova te je svoju cjelokupnu politiku usmjerila u razvoj niskougljičnog gospodarstva. Europska unija donijela je nove ciljeve do 2030. godine a to su smanjenje emisija CO2 za 40% u odnosu na baznu 1990. godinu te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije za 27% i povećanje energetske efikasnosti za 27%.

Okretanjem prema čistijim tehnologijama, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije moguće je ostvariti velike uštede, doprinijeti razvoju niskougljičnog gospodarstva te otvoriti tisuće novih zelenih radnih mjesta.

“Ova Vlada prepoznala je posebno značaj energetske učinkovitosti te su od 2012. do danas pokrenuti projekti ukupne vrijednosti 300 milijuna eura. Provodimo projekte energetske obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, javnih i komercijalnih objekata, projekte energetske učinkovitosti u prometu. Uz bespovratne državne poticaje u ove tri i pol godine obnovom stanova i kuća obuhvaćeno je gotovo 20.000 kućanstava u kojima živi 65.000 naših građana. Sve te mjere kojima direktno doprinosimo smanjenju emisija CO2 te sprječavanju i ublažavanju klimatskih promjena nastavit ćemo i dalje, uvodeći i nove”, istaknuo je ministar Zmajlović.

 

Dijana Sušac, glasnogovornica

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *