Input your search keywords and press Enter.

Tragom mita o Michelangelu u Dubrovniku

U sklopu programa razvoja publike „Ključevi od grada“ na 69. Igrama, a povodom dramske premijere „Michelangelo“ u režiji Sebastijana Horvata, predavanje na temu mita o Michelangelu Buonarrotiju u Dubrovniku, održat će dr. sc. Tanja Trška u nedjelju, 29. srpnja u 19 sati u palači u Ulici braće Andrijića 8.

 

Veze Michelangela Buonarrotija i renesansnog Dubrovnika temelje se na sačuvanim pisanim svjedočanstvima, sonetima i pismima koje je umjetnik razmijenio s dubrovačkim nadbiskupom Lodovicom Beccadellijem (Bologna, 1501. – Prato, 1572.) za vrijeme njegova boravka u Dubrovniku između 1555. i 1560. godine. Sačuvana korespondencija, koja smješta odnos dvojice renesansnih ličnosti na granicu između književnosti i likovnih umjetnosti, otkriva prije svega Beccadellijevo divljenje Michelangelovim umjetničkim ostvarenjima, ali i Michelangelovo žaljenje što nije u mogućnosti odgovoriti na nadbiskupov poziv da posjeti Dubrovnik. Michelangelov lik i djelo proslavljeni su još u Beccadellijevo vrijeme u zidnom osliku nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu, koji je u obliku friza u godinama 1559.-1560. izveo talijanski slikar Pellegrino Brocardo. U tipičnoj dekorativnoj formi bolonjskoga podrijetla, Brocardo je prema uputama nadbiskupa Beccadellija ostvario prvi sačuvani primjer zidnog oslika svjetovnoga sadržaja u ladanjskome prostoru dubrovačkoga područja, koji uključuje portrete književnika, intelektualaca i crkvenih velikodostojnika koji su obilježili nadbiskupovu karijeru, među njima i onaj Michelangela Buonarrotija, dopunjen prikazom Alegorije božanskoga nadahnuća. Likovna djela nastala u vrijeme Beccadellijeva boravka u Dubrovniku u kratkom su razdoblju povezala grad s Michelangelovim Rimom, te stvorila podlogu za mit o „božanskom Michelangelu“ i njegovim ostvarenjima u Dubrovniku koji je opstao u djelima likovnih umjetnika i pisaca o dubrovačkoj baštini sve do novijeg vremena.

 

Dr. sc. Tanja Trška je viša asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje izvodi nastavu iz povijesti umjetnosti renesansnoga i baroknoga razdoblja na preddiplomskom i diplomskom studiju. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Pohađala je poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti pri Scuola Normale Superiore u Pisi i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (međunarodni dvojni doktorat znanosti), u okviru kojega je izradila doktorski rad na temu Lodovico Beccadelli e le arti visive (Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti) obranjen 2014. godine. Bavi se temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, posebice dubrovačkom likovnom baštinom i kulturnim vezama s Italijom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *