Input your search keywords and press Enter.

Studenti bez prakse mogu samo na biro

U Hrvatskoj nema prakse (su)financiranja privatnih učilišta, a privatnika u visokom obrazovanju je 30-ak. U ukupnoj studentskoj populaciji od 160 tisuća studenata, potpisuju ispod deset posto indeksa. Ipak, zadnjih 17 godina koliko postoje, nekolicina ih se profilirala. Unatoč tome što privatni studiji i dalje ulaze u kategoriju tabu-teme (u uhu građana i dalje su “fakulteti za bogatu djecu”), pozitivni primjeri iz njihove prakse morali bi, slažu se i na pojedinim javnim fakultetima, biti implementirani u javnu obrazovnu praksu. Jedan od tih modela je uvođenje obvezne stručne prakse na javna visoka učilišta.

Nedostižne školarine

Na Rochester Institute of Technology (RIT Croatia), jedinom američkom koledžu u Hrvatskoj, izračunali su sljedeće: njihove studije od 1997. do danas diplomiralo je 1803 mladih, koji su tijekom studija odradili 2.833.600 sati, ili više od 300 godina praktične prakse u oko 3000 kompanija. Problem je što ovakvi studiji poprilično koštaju. U spomenutom slučaju riječ je o 5900 eura školarine, nedostižne za većinu građana Hrvatske. Mora li konkurentno obrazovanje biti skupo?

– Obrazovanje je neprocjenjivo. Riječ je o jednom od najznačajnijih ulaganja koje ćemo napraviti u životu jer ulažemo u sebe – kaže Kanađanin Don Hudspeth, predsjednik i dekan RIT-a Croatia, koji je od početka krize svake godine ulagao više od 2,5 milijuna kuna u stipendije. To je dovoljno da bi 60 posto upisanih studenata imalo niže školarine. Interno istraživanje pokazalo im je da prosječna mjesečna neto plaća njihovih diplomanata iznosi oko 9500 kuna. Neki od njih rade u velikim kompanijama u Hrvatskoj, a neki su, uvjerava Hudspeth, uspjeli izgraditi karijeru u svijetu.

FER je jedan od pionira povezivanja studenata s poslovnim svijetom u javnome obrazovanju, a sličnu praksu godinama provode i drugi, poput Fakulteta informatike i organizacije u Varaždinu ili Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i onoga u Rijeci. Pomak je napravljen i na razini uprava sveučilišta koje su odlučile okrenuti se akademskom poduzetništvu.

Iznenadili ih rezultati

Nažalost, taj će proces na javnim učilištima teći sporo. Dobar dio fakulteta nema nikakvu poveznicu s poslovnim svijetom, a nastavni programi nisu modernizirani. Niz uprava fakulteta uopće ne prati što se događa s njihovim alumnijima. Dodatan problem je prigovor poslodavaca visokim učilištima da stvaraju kadar koji nakon diplome nije u stanju samostalno raditi i u koje moraju dodatno ulagati.

Zašto?
– Zato što u javnom sustavu visokog obrazovanja ne postoji riječ konkurentnost, niti javni studiji, čast iznimkama, inzistiraju na kvalitetnoj praktičnoj nastavi – tvrde privatni poduzetnici u obrazovanju.

Da visoka učilišta ne mogu kvalitetno funkcionirati bez tijesne suradnje s poslovnom zajednicom, uvjeren je Damir Jugo, dekan jedne od mlađih privatnih visokih škola – Edward Bernays, koja bi tek trebala dokazati svoju kvalitetu, a zasad surađuje s više od 60 tvrtki.

– Praksu kao temeljni element dualnog sustava, kakav primjenjuju, primjerice, Njemačka i Austrija, treba bez dileme čvrsto uklopiti u hrvatski sustav visokog obrazovanja i raditi na prilagodbi regulative koja će tvrtke poticati na čvrstu suradnju s visokim učilištima – predlaže Jugo.

Jedan od javnih fakulteta koji je odlučio uvesti kvalitetnu stručnu praksu jest riječki Ekonomski fakultet. Rezultati su ovih dana iznenadili i samu upravu.

– Svaki dan dobivam na stol ponude dvije do tri tvrtke koje traže naš kadar. Šokiralo me kada sam shvatio da ga nemam jer su već zaposleni – kaže Heri Bezić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Ugovori s 50 tvrtki

Kako su to postigli u struci koja upisnom kvotom i brojem studijskih programa preplavljuje državno visoko obrazovanje: više od 40 posto studenata u Hrvatskoj studira društvene znanosti, a u njima ekonomski studiji dominiraju?

– Uveli smo kvalitetnu stručnu praksu. Ne onu gdje se pije kava, nego pravu praksu u konkurentnim tvrtkama. Većina studenata koji se odluče za praksu, jer još uvijek je riječ o izbornom dijelu programa, na kraju i ostanu u toj tvrtki – tvrdi Bezić.

Trenutačno imaju oko 2000 studenata i sklopljene ugovore s 50-ak poduzeća. Praktična nastava traje 80 sati na preddiplomskom i isto toliko na diplomskom studiju, a redoslijed prakse student odrađuje sam u dogovoru s poduzećem.

Fakultet je nedavno osnovao i pet studentskih poduzeća. U svakoj tvrtki fakultet drži vlasnički udio od 19 posto, a dobit od udjela koristit će za sufinanciranje novih ideja.

MIRELA LILEK
slobodnadalmacija.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *