Input your search keywords and press Enter.

Stonski školjkari protiv ekologa

Dajte nam apartmane, od kamenica se ne može živjeti

Ako zaživi projekt “Duba Stonska”, na Pelješcu će se otvoriti više od 400 radnih mjesta. Barem tako kažu investitori tog projekta, tvrtka Ilirija 4, odnosno engleski fond za ulaganje u nekretnine, EMAC, a podržava ga općina Ston. Na uzbunu zvone ekolozi i zaštitari prirode, pribojavajući se za budućnost kamenica i mušula u Malostonskom zaljevu, premda do sada javno prezentirane studije kažu da se radi o turističkom naselju minimalne gustoće bez značajnijih utjecaja na more i podmorje zaštićenog rezervata, Malostonskog zaljeva.

Na prostoru od trinaest hektara u uvali Bjejavica na području Dube Stonske, nedaleko koje je investitor još 2009. godine otkupio od privatnih vlasnika, gradilo bi se turističko naselje kapaciteta 550 kreveta. Riječ je o investicijskom fondu sa mješovitim američko-engleskim kapitalom, kojima “Duba Stonska” nije prvo ulaganje u Hrvatskoj. Uz tvrtku “Ilirija četiri”, postoji i “Ilirija tri”, koja ulaže u turističke resorte u Istri, na području Vodnjana, Labina i Bala. Do sada su u kupovinu zemljišta na različitim lokacijama u Hrvatskoj uložili oko 100 milijuna eura.

– Projekt “Dube Stonske” dobio je sve potrebne suglasnosti nadležnih ministarstava i institucija, i to nakon dugotrajne zakonom propisane procedure donošenja izmjena prostornog plana. Izrađena je i strateška studija utjecaja na okoliš na kojoj su sudjelovali priznati znanstvenici s područja zaštite okoliša, koja je pregledana te odobrena s strane povjerenstva, pojašnjeno nam je iz EMAC fonda. Investitori tako naglašavaju da nema opasnosti za Malostonski zaljev, jer se gradnja hotelsko-turističkih kapaciteta planira u zakonom propisanim gabaritima kilometar dalje od mora.

Osim toga, turistički projekt “Duba Stonska” predviđa izgradnju turističkih zona vrlo niske gustoće izgrađenosti od 8,8 posto ukupne površine vlasničkog zemljišta, tako da preostala površina zemljišta ostaje zelena, što je prilog trajnoj zaštiti autohtonog karaktera krajobraza, ali i nadopuna turističke ponude Dubrovačko-neretvanske županije.

– Na lokaciji u Dubi Stonskoj predviđa se gradnja visokokvalitetnog resorta u segmentu ekološkog i takozvanog etno turizma. Riječ je o turizmu koji se temelji na očuvanju tradicije i prirodnih kvaliteta određenog područja. Namjera je izgraditi turističke objekte visoke kvalitete koji će biti odmaknuti od mora te harmonično uklopljeni u prirodu i očuvanu tradiciju Pelješca, čuvajući sadašnji duh tog prostora, naglasili su u EMAC fondu, dodajući da je upravo lokacija Dube Stonske jedna je od rijetkih koja omogućuje razvoj ovoga koncepta turizma kojeg sada u hrvatskoj turističkoj ponudi nedostaje. Naglašavaju da tijekom gradnje ovog turističko projekta nije predviđena nikakva aktivnost na obali i u moru.

Imamo i većih problema!

Investitori ističu, a s njima se slažu i brojni Stonjani i Pelješčani, da nema opasnosti za Malostonski zaljev, jer se gradnja hotelsko-turističkih kapaciteta planira u zakonom propisanim gabaritima. Školjkari s kojima smo razgovarali nisu protiv ovog projekta, premda naglašavaju da o njemu vrlo malo znaju. Ističu da treba otvarati nova radna mjesta jer se Pelješac iseljava, mladi odlaze trbuhom za kruhom, pa je svaka investicija koja otvara nova radna mjesta dobrodošla.

Vinogradarstvo je krahiralo (uostalom, u prošlom Spektru smo pisali o problemima koje zbog navodne brige za okoliš imaju vinogradari na području Komarne!, op. ur.), a postojeću turističku djelatnost treba razvijati uz, naravno, uzgoj kamenica koje bi bile neizostavan dio takve turističke ponude. Tako misli i Ante Mihočević, s kojim smo razgovarali u Dubi Stonskoj. On, kao i svi školjkari, željno iščekuje izgradnju pelješkog mosta, jer ovako se više ne može, govori nam.

Od školjaka se nekada moglo živjeti, ali danas su neka druga vremena. Ono što se proizvede teško se proda i naplati, a veliki problem pelješkim školjkarima je takozvani neumski koridor. Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, njihovim mukama nema kraja. Školjke je teško otpremati preko tolikih granica jer ako pretovare koje kilo, policija i carina ih vraćaju nazad. Stoga im jedino ostaje trajekt preko Trpnja pa za Ploče, ali i to im je veliki problem, posebno ljeti, kada su velike gužve. Stoga je Mihočević, kao i većina njegovih susjeda, suglasan s izgradnjom turističkog naselja. Neka se sve uradi kako treba pa će biti posla za sve – i za školjkare i za mlade ljude koji će tu moći raditi i ostati u svome zavičaju, kaže Mihočević.

– Od školjaka se ne može živjeti. Sve je to lijepo što se priča i piše, ali to je mukotrpan posao – kazali su nam stonski školjkari, koji jedva čekaju da se izgradi turističko naselje u uvali Bjejavica.

Za općinu Ston projekt “Duba Stonska” je od životne važnosti, što potvrđuje njegovo usvajanje u općinskom vijeću. Načelnik Vedran Antunica naglašava da ne ugrožava uzgoj kamenica.

– To je dobar projekt koji donosi nova radna mjesta i zapošljavanje. Osim razvoja turizma, tim projektom bi se revitalizirala i okolna sela koja su prilično napuštena – kazao je načelnik Antunica.

Ipak, oko “Dube Stonske” se lome i politička koplja. Projekt gura županija Dubrovačko-neretvanska u kojoj je na vlasti HDZ, čemu se protive oporbene stranke SDP i HNS. Ipak u županijskoj skupštini projekt Dube Stonske podržao je vijećnik SDP-a Ivo Karamatić, i to, kako kaže, jer općina Ston zapravo nema niti jednu turističku zonu. On ističe kako se uvijek zalagao da svaki projekt treba zadovoljavati tri uvjeta – da je društveno prihvatljiv, ekološko održiv i ekonomski isplativ.

– Mi moramo voditi računa o tome da je projekt društveno prihvatljiv, i uvjeren sam da jest, tim više što Općina Ston od pustih kilometara obale nema razvijenu ni jednu turističku zonu! Smatram da je i ekološki prihvatljiv jer će biti izravno spojen na postojeći odvod otpadnih voda Neum – Mljetski kanal, a tako će se i riješiti kanalizacija okolnih naselja – kazao je Karamatić, koji nije zadovoljan stavom ekologa.

Znanstvenici na oprezu

U svojim primjedbama ekolozi ne navode ništa konkretno osim jedne činjenice – da bi projekt Dube Stonske mogao slijediti susjedni Neum. A mi i tako nemamo nikakav utjecaj na izgradnju na području Neuma, pojasnio je Karamatić, naglašavajući da su dosadašnje Studije utjecaja na okoliš potvrdile da je projekt održiv.

Unatoč velikoj nezaposlenosti i gospodarskoj krizi, teško je pomiriti interese zaštitara prirode i održivog gospodarskog razvoja. Zaštitari se tako boje da će apartmanizacija i betonizacija u Dubi Stonskoj zagaditi, ako ne i potpuno uništiti obližnja uzgajališta školjaka, kamenica i mušula. Naime, projekt “Duba Stonska” već osam godina izaziva prijepore investitora i ekologa, koji upozoravaju da gradnja turističkog resorta ugrožava čitav Malostonski zaljev, koji ne trpi nikakva dodatna zagađenja.

Prema Zakonu o zaštiti prirode postoje tri vrste zaštite Malostonskog zaljeva, koje ograničavaju gradnju po svim kategorijama, Natura 2000, Europska eko-mreža i Posebni prirodni rezervat u moru, i u njih bi se trebao uklopiti spomenuti projekt, kojim se predviđa izgradnja turističkih zona i razvitak naselja obalnog područja Malostonskog zaljeva Duba Stonska, Luka, Hodilje i Mali Ston. Stručnjaci upozoravaju da je Malostonski zaljev stoljećima poznat po uzgoju kamenica i rijetko je preostalo stanište europske kamenice (Ostrea edulis) čiji je gospodarski potencijal na tržištu EU-a velik, jer prema europskim standardima, uzgajalište u Malostonskom zaljevu za sada zadovoljava stroge higijenske standarde.

Na prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i strateške studije utjecaja na okoliš reagiralo je Znanstveno vijeće Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku koje napominje aktualnim županijskim vlastima kako je cjelokupna znanstvena i stručna zajednica okupljena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti zaključila da je Malostonski zaljev izuzetno vrijedna prirodna baština te da su prijedlozi izmjena i dopuna županijskog prostornog plana – izuzetno štetni za ekosustav u Malostonskom zaljevu i suprotni su Zakonu o zaštiti prirode.

– Ovih dana nanovo svjedočimo napadu na taj osjetljivi prostor. Novim Prijedlogom izmjena i dopuna prostornog plana otvara se i treća turistička zona na Planikovcu (brdu iznad bivšeg graničnog prijelaza u Bistrini) gdje se na površini 5 hektara planiraju izgraditi turistički objekti s još dodatnim kapacitetom 400 kreveta, čime bi ukupni broj kreveta u Malostonskom zaljevu bio 950, upozorio je Nenad Jasprica, predsjednik Znanstvenog vijeća i ravnatelj Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.

– Predviđena turistička zona na Planikovcu nalazi se na istom prostoru na kojem se planira i melioracija krša, prenamjena šumskog zemljišta u višegodišnje nasade. Posljedice ostvarenja takvih planova bit će pogubne za uzgoj kamenice u Malostonskom zaljevu. Ne zaboravimo da su kopno i more u Malostonskom zaljevu jedinstvena cjelina i zbog toga je država, osim mora, visokim stupnjem (posebni rezervat) zaštitila i njegov kopneni dio, rezolutan je Jasprica, koji apelira na općinske i županijsku vlast da svoj razvoj i ulaganja u turističku infrastrukturu planiraju na južnim obroncima Pelješca i izvan zone Malostonskog zaljeva.

Dok oceanolozi i ekolozi drže da je izgradnja ugostiteljsko-turističkog naselja unutar posebnog rezervata u moru Malostonskog zaljeva suprotna Zakonu o zaštiti prirode, ističući da ugrožava kvalitetu mora i kamenica u uzgajalištima, Pelješčani i Neretvani se nadaju novim radnim mjestima u uvali Bjejavica koja će, nadaju se, pomiriti interese ekologa i gospodarski razvitak ruralnih područja poluotoka Pelješca. U suprotnom, pitanje je hoće li tamošnje ljepote uživati itko osim eventualno turista.

Piše Stanislav Soldo
Foto Denis Jerković/Hanza Media
www.slobodnadamacija.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *