Input your search keywords and press Enter.

Srednjovjekovni grad Dubrovnik u Bosni i nekropola sa stećcima

Društvo arhitekata Dubrovnik u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik najavljuje novo predavanje iz ciklusa redovitih mjesečnih predavanja otvorenih za javnost.

Ciklus se nastavlja u petak 28. travnja 2017. u 20 sati u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, a u goste nam dolaze istraživači bosanskohercegovačke srednjovjekovne graditeljske baštine. Perica Mijatović govorit će “Zašto je (bio) zaboravljen srednjovjekovni grad Dubrovnik u Bosni”, dok će mr. sc. Edin Bujak održati predavanje pod naslovom “Nekropola sa stećcima u Kopošićima kod bosanskog Dubrovnika”. Više o predavanjima i izlagačima pročitajte u nastavku.

PREDAVANJE 1. “ZAŠTO JE (BIO) ZABORAVLJEN SREDNJOVJEKOVNI GRAD DUBROVNIK U BOSNI”

Prve vijesti o srednjovjekovnom gradu Dubrovniku u Bosni zabilježio je dubrovački kroničar Jakov Lukarević 1604. godine, da bi povjesničari 19. stoljeća u prikazima najvažnijih točaka o samim početcima bosanskohercegovačke povijesti zapisali sljedeće važne elemente: Kulin ban kao inventivan i otvoren vladar, njegov zavjet Papi i odricanje od patarenstva, izdavanje Povelje o slobodi trgovine Dubrovčanima iz 1189. godine, te ustupanje rudnika Dubrovčanima koji su u srcu Bosne izgradili tvrđavu i nazvali je Mali Dubrovnik.Već u prvoj prva polovici 20. stoljeća nova garnitura povjesničara dotadašnju povijesnu građu stavlja pod upitnik, a pitanje nastanka ovog grada proglašava “legendom bez osnove”, odričući mu i ime, te mu umanjujući dimenzije i značaj, čime negiraju čak i sudjelovanje Dubrovčana u njegovu osnivanju. U drugoj polovici istog stoljeća drugi povjesničari koji su se bavili razmatranjem materije o srednjovjekovnim utvrdama i naseljima, upuštaju se u složenije metodološke varijante (uključujući i pokušaje tipoloških klasificiranja), ali i pored znatnog fonda podataka koji mogu posvjedočiti njegovu značajniju ulogu u sredjnovjekovnoj bosanskoj državi, Dubrovnik ostaje na marginama.Cilj predavanja je predstaviti rezultate terenskih istraživanja i kroz komparativno-analitičko sagledavanje ukupnih podataka po definiranim parametrima za tipološko razvrstavanje, ukazati na činjenicu kako postoje osnove za promatranje starobosanskog Dubrovnika kao grada koji je dosegao najviši stupanj razvoja srednjovjekovnih naselja u Bosni toga vremena, funkcionirajući kao grad-varoš. To je podrazumijevalo upravno političku i trgovačko-proizvodnu funkciju, za što je njegova urbanistička infrastruktura kao i složeni fortifikacijski sustav pružao izuzetne predispozicije.

PREDAVANJE 2. “NEKROPOLA SA STEĆCIMA U KOPOŠIĆIMA KOD BOSANSKOG DUBROVNIKA”

Sredinom 2015. godine obavljena su arheološka istraživanja jedne od najznačajnijih srednjovjekovnih nekropola sa stećcima koja se nalazi u selu Kopošići, u blizini srednjovjekovnog utvrđenog grada Dubrovnika, a kod današnjeg Ilijaša (Bosna i Hercegovina). Na nekropoli je evidentirano više od 30 stećaka od kojih se neki mogu ubrojiti među najljepše srednjeovjekovne spomenike. Nekropola se datira na prijelaz s 14. na 15. stoljeće. Iz povijesnih izvora i epitafa na jednom stećku poznato je da su ovdje sahranjivani pripadnici visokog bosanskog plemstva, između ostalih veliki knez bosanski Batić Mirković s dvora kralja Tvrtka II. Pretpostavljalo se da bi ovdje mogao biti sahranjen i njegov otac – knez Mirko Radojević, još značajnija i istaknutija ličnost, jer je bio vjerni pratitelj najsnažnijeg bosanskog vladara, kralja Tvrtka I. Kotromanića (1377.-1391.). Iskopavanja su to i potvrdila. Jedan skelet, otkriven ispod masivnog stećka teškog više od 5 tona, bio je sahranjen bez glave te prekriven teškim brokatnim platnom protkanim nitima rađenim od srebra sa pozlatom. Arheološki i historijski izvori nisu govorili ništa o tome tko bi to mogao biti, kao ni to zašto je sahranjen bez glave u velikoj raskoši. DNK analize su razriješile dilemu. Pokazalo se da je to otac kneza Batića, odnosno knez Mirko Radojević što je veliko otkriće za bosanskohercegovačku historiju i arheologiju. Time je još jednom potvrđeno da je ovo jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih nekropola sa stećcima.

PERICA MIJATOVIĆ rođen je 1956. u Ilijašu. Studij filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1982. godine. Od 1994. godine amaterski se bavi istraživačkim radom fokusiranim na temu Srednjovjekovni grad, varoš, župa i nahija Dubrovnik u Bosni, te stećci na području bivše srednjovjekovne župe Dubrovnik (sada općine: Ilijaš, Breza, Vareš i Vogošća). Jedan je od animatora i koordinatora više udruga i neformalnih grupa iz Sarajeva i Ilijaša koje se bave istraživanjem i zaštitom povijesnog i prirodnog naslijeđa na području Općine Ilijaš, a prvenstveno Starim gradom Dubrovnikom i nekropolom u Kopošićima.

Mr. sc. EDIN BUJAK zaposlen je na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Drži nastavu iz opće i nacionalne srednjovjekovne arheologije. Doktorand je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor je niza stručnih radova, te rukovoditelj više arheoloških iskopavanja širom Bosne i Hercegovine. Između ostalog, rukovodio je i iskopavanjima nekropole u Kopošićima. Posebno se bavi proučavanjem stećaka, naročito njihove “podzemne” dimenzije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *