Input your search keywords and press Enter.

S dolaskom zime izbjeglice mijenjaju rutu: Mađarska je prehladna, deseci tisuća kreću prema – Dubrovniku

Pitali jednog dubrovačkog ugostitelja priprema li se za val izbjeglica s Bliskog istoka? “Jesam, jesam, svakako, podigao sam cijene”, iz prve je odgovorio.

I na jugu se prati bliskoistočna migracija prema Europi, ali kao i kod našeg ugostitelja, koji se po dubrovački pripremio za dolazak gostiju koje god fele bili, mogućnost masovnijeg dolaska vala nevoljnika u bijegu pred ISIL-om nije svakodnevna briga.

Vlasti se ponašaju kao da je državna stvar, a jedini koji se oglasio bio je biskup dubrovački Mate Uzinić.
Crkva otvara vrata
“Dubrovačka biskupija će još razmisliti na koji način može svoje prostore, u slučaju potrebe, staviti na raspolaganje onima koji su potrebiti i koji kucaju na naša vrata. Ne smijemo biti zatvoreni i procjenjivati tko nam je bližnji po raznim kriterijima. Jedini je kriterij je li taj bližnji u potrebi, a to nam treba biti poticaj da sa svoje strane napravimo sve što možemo i kao ljudi te još više kao kršćani, jer smo kao kršćani pozvani na više.

Papa jest po tom pitanju jasan. Između ostalog pozvao je nas u Crkvi da prostore koje imamo ne iznajmljujemo i ostavljamo praznima, već ih namijenimo onima kojima su potrebni”, rekao je Uzinić u razgovoru za lokalni radio prije nekoliko dana.

Poznata biskupova dosljednost u poštovanju kršćanskih načela izazvala je dosta reakcija, pa i onih uskogrudnih, ksenofobnih. U zločestim nepotpisanim komentarima po bespućima interneta, neki su ga čak nazvali efendijom Uzinićem.

U ime Stožera za zaštitu i spašavanje oglasio se i dožupan Davorko Obuljen:

“Kad dođu izbjeglice, mi ćemo biti spremni. Prošli put, kad je spašen brod sa Somalcima, bili su smješteni u prostorijama Caritasa. Sada bismo im našli neke veće prostore, neku školsku sportsku dvoranu, što ovisi o njihovu broju”, zaključio je Obuljen.

Dožupan je spomenuo slučaj od 2. srpnja 2012. s brodom na kojem je bilo 66 izbjeglica, uglavnom Somalaca. Imigranti su odbijali iskrcavanje u Hrvatskoj jer im je cilj bila Italija. No, nakon cjelonoćnog pregovaranja i nakon što su shvatili da im prijeti humanitarna katastrofa, pristali su na tegljenje prema luci Gruž.

Bio je to zasad jedini slučaj masovnijeg zbrinjavanja izbjeglica na jugu, ali zadnjih se dana opet počelo kalkulirati s aktiviranjem južne rute. Broj izbjeglica ne pada, ali rapidno padaju temperature na kontinentalnoj ruti Grčka – Makedonija – Srbija – Mađarska. Može li se očekivati aktivacija južne rute Grčka – Albanija – Crna Gora – Hrvatska, klimatski puno povoljnije za privremeni smještaj i prolaz prema Europskoj uniji?
Priprema se eskalacija
Već za koji dan teško će biti i zamisliti logorovanje po maglovitim mađarskim livadama ili noćenje po beogradskim parkovima. Svi će morati biti smješteni pod čvrst krov, ili barem organizirano u šatorska naselja. Ovo drugo samo ako zima ne bude preoštra.

Južna ruta uz more vjerojatno će biti podnošljiva tijekom cijele jeseni. Rujan, listopad, pa i dio studenoga, s temperaturama višim od dvadeset stupnjeva nisu iznimka nego pravilo. Na primjer, prosječna temperatura usred zime, u siječnju mjesecu, na jugu je nešto viša od 12 stupnjeva.

Priča o Mađarskoj kao odredištu zbog ulaska u schengenski prostor može držati vodu sve dok je ne nadvlada borba za preživljavanjem. Kad više ne bude moguće preživljavati na kontinentu, realno je očekivati da proradi južna ruta koja se zasad smatra rezervnom varijantom.

Broj izbjeglica zasigurno neće padati. U Siriji se ne pregovara o miru, nego se, izgleda, priprema eskalacija. Zapad, Turska i zaljevske monarhije ne odustaju od detronizacije Bashara al-Assada i njegove vojne sile.

Aktivnije sudjelovanje Rusije u obrani Assada već je izazvalo reakcije Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske. U planu je bombardiranje ISIL-a, ali i Assadovih trupa.
Treba očekivati sve više i više izbjeglica.

ANTUN MASLE
www.slobodnadalmacija.hr

****

Hrvatskoj 1064 izbjeglice

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker trebao bi u srijedu u Europskom parlamentu predstaviti paket mjera koji uključuje kvote za raspodjelu 120.000 izbjeglica po zemljama članicama. Hrvatska bi ih trebala primiti 1064.
Hrvatska bi iz Italije, od ukupno 15.600 izbjeglica, prihvatila njih 138, iz Grčke, od 50.400 izbjeglica, njih 447, te iz Mađarske, od 54.000, Hrvatska bi trebala primiti 479. To je 1064 ljudi, puno manje od oko tri tisuće, broja koji je zadnjih dana kružio medijima.

Hrvatska po ovom nacrtu treba primiti 0,89 posto od broja izbjeglica u tri zemlje koje su suočene s najvećim izbjegličkim teretom.

Komisija je koristila četiri kriterija za raspodjelu izbjeglica: broj stanovnika, visina BDP-a, prosječan broj tražitelja azila na milijun stanovnika u razdoblju 2010.–2014., te stopa nezaposlenosti.

Najveći teret trebale bi podnijeti Njemačka, koja treba primiti 31.443 izbjeglice, što je nešto više od 26 posto od 120.000 izbjeglica, zatim Francuska 22.031, što je 20,3 posto. Slijedi Španjolska koja bi trebala primiti 14.931, zatim Poljska 9287, Nizozemska 7214, Rumunjska 6646 izbjeglica, Belgija 4564.
Na popisu nema Velike Britanije, Danske i Irske, koje ne sudjeluju u zajedničkoj politici azila.
Britanci i Francuzi ulaze u sirijski rat

Britanski ministar financija George Osborne kazao je kako bi vlada u Londonu mogla na glasanje staviti nove napade u Siriji te je istaknuo kako je odluka iz 2013. godine, da se blokiraju zračni napadi, bila jedna od najgorih ikada donesenih.

“Ja, premijer, ministar obrane i šef diplomacije uvjereni smo kako je kucnuo čas za tu odluku. Ako se borimo protiv IS-a na jednoj strani iračke granice, trebali bismo se boriti protiv njih i na sirijskoj strani”, kazao je Osborne.

“Potrebno je novo diplomatsko i vojno angažiranje kako bi se skršila dvojna prijetnja Islamske države i Al-Qa’ide. Da ne bi bilo zabune, to može značiti i uvođenje zračnih napada, kao i druge vrste britanske vojne prisutnosti, a sve kako bi se stvorile sigurne enklave u Siriji”, kazao je lord Carey. Usto, Francuska je objavila kako na području Sirije počinje s izviđačkim letovima, koji bi omogućili informacije o uporištima Islamske države koja se trebaju bombardirati i uništiti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *