Input your search keywords and press Enter.

Razgovor s Pascalom Brucknerom večeras u Sponzi

Nakon premijerne izvedbe „Ledenog mjeseca“ u scenskoj prilagodbi Vlatke Vorkapić na brodu, kojoj je nazočio i sam autor romana Pascal Bruckner, slijedi razgovor s ovim slavnim francuskim piscem i filozofom, koji će se održati večeras, 30. srpnja s početkom u 21:30 minuta u atriju palače Sponza, a koji će voditi Dražen Katunarić, član Upravnog odbora Hrvatskog društva pisaca i vrsan poznavatelj djela ovog francuskog pisca. Ulaz na događanje je slobodan.

Pascal Bruckner francuski je romanopisac i esejist rođen 1948. u Parizu. Uz Andréa Glucksmanna, Bernarda-Henrija Lévyja i druge pripada krugu tzv. „Novih filozofa“ koji su se u Francuskoj pojavili na sceni 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća raskidajući sa socijalizmom i marksizmom, također kritizirajući Jeana-Paula Sartrea i poststrukturalizam. „Ledeni mjesec“ drugi je njegov objavljeni roman, 1981. godine, no možda i najpoznatiji, čijoj je popularnosti svakako doprinijela ekranizacija redatelja Romana Polanskog. Bogat i cijenjen je Brucknerov esejistički opus u kojem se izdvajaju „Jecaj bijelog čovjeka“, „Napast nedužnosti“, „Bijeda blagostanja“, „Tiranija kajanja“ i „Paradoks ljubavi“. Tema dekadentnih ljubavnih odnosa, ispunjenih nastranošću, egoizmom, koji pokazuju još jednu rupu u našoj civilizaciji koja je, u ime javnih i intimnih sloboda, oslobodila egoizam i zatrla sposobnost sjedinjenja, nepresušna je za Brucknera, kao i druge aktualne teme koje zaokupljaju suvremenog zapadnog čovjeka – globalizacija, odnos američke i europske kulture rada i stvaranja, kapitalizam i odnos prema zemljama u razvoju, bogatstvo, siromaštvo, pohlepa i škrtost.

Bruckner govori o čovjeku ugašene čovječnosti – svedenome na potrošača, proizvođača, vlasnika ili vlasništvo, stanovnika podjednako i polisa i supermarketa. Ne propušta podsjetiti na sve što je oko nas (i u nama) i što je šteta propustiti u trci za zlatnim teletom. “Treba li podsjećati na očitu činjenicu da je vrijednost neke osobe bogatstvo njezinih odnosa s drugima, njezine sposobnosti da istka veze svake vrste žrtvom, žarom i uzajamnošću? Da je čovjek velik samo onoliko koliko se može nadmašiti u nečemu većem, u otkriću svijeta koji je zgusnutiji i trajniji od njegove puke subjektivnosti?” Njegove teze o zabludi multikulturalizma poput one da je multikulturalizam “rasizam proturasista” i nacionalizam manjina, također izazivaju kontroverze.

Program se održava u okviru manifestacije Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj – www.rendez-vous.hr.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *