Input your search keywords and press Enter.

Pelješki most dobar je projekt i za EU i regiju, a ne samo Hrvatsku

Dilema više nema i Europska komisija danas će u Bruxellesu formalno obznaniti i potpisati odluku o sufinanciranju gradnje Pelješkoga mosta, što je do sada najveći pojedinačni projekt koji će se u Hrvatskoj financirati novcem iz fondova Europske unije. Odluka se očekivala, još prošli tjedan najavila ju je hrvatska Vlada, preduhitrivši Europsku komisiju, vjerojatno zato što tako dobra vijest dobro dođe i uoči lokalnih izbora. Još prije mjesec dana, u razgovoru za Jutarnji list, povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu najavila je da će Komisija donijeti odluku prije početka ljeta. EU će za taj projekt, koji uključuje gradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznicu Stona, dati 357 milijuna eura, odnosno oko 80 posto ukupnih investicija.

Ideja za most je stara, gradnja je jednom već počela u vrijeme Vlade Ive Sanadera, a na tom su projektu radile gotovo sve vlade do sada. Nije bilo lako dobiti pristanak Europske unije, ni politički, ni tehnički. Za takav megaprojekt EU je dosta strog i inzistira i na najsitnijim pojedinostima. Nakon raznih predstudija i studija, konzultacija i razmatranja raznih opcija, došlo se do zaključka da je upravo most najbolje rješenje, na čemu je i Hrvatska stalno inzistirala. Bilo je opcija da se problem prolaska kroz neumski koridor riješi i posebnim kopnenim koridorom preko BiH, što bi bila pravna akrobacija s nejasnim učinkom. Spominjao se i tunel, ali ta je ideja brzo proglašena neozbiljnom.

U Bruxellesu ima onih koji i danas smatraju da gradnja mosta nije najbolja ni najjeftinija opcija te da nije dobra ni politički jer, kako misle, zaobilazi i izolira Bosnu i Hercegovinu koju bi se već sada trebalo gledati kao buduću članicu EU. Takvi su argumenti ipak neprihvatljivi zbog više razloga. Najprije treba reći da je BiH od gužvi koje su se stvarale na granicama i u neumskom koridoru imala više zagađenog zraka nego financijske koristi. Onima koji i dalje budu htjeli ići preko tog koridora nitko to neće zabraniti ni nakon gradnje mosta. A gradnja je nužna i za Europsku uniju jer, osim što most povezuje dva dijela jedne države članice, povezat će i dva dijela teritorija Unije. Dakle, izbjeći će se čak četiri granične kontrole, i to sustavne. Vrijeme, gorivo, novac i živce time će uštedjeti ne samo oni koji putuju prema Pelješcu, Dubrovniku i Korčuli, nego i oni koji tim pravcem idu u Crnu Goru, Albaniju, Grčku i Makedoniju. Most će olakšati i protok robe te pomoći turizmu.

Je li trebalo čekati da BiH uđe u EU i da se tako riješi problem? Pa, što se Hrvatske tiče, BiH bi vrlo brzo ušla u Uniju, ali nikome se drugome ne žuri. Zapravo, upitno je hoće li se to ostvariti u sljedećih 10 ili 20 godina. No, gradnja jednog mosta, koji će povezati hrvatski teritorij, neće imati nikakav utjecaj na put Bosne i Hercegovine prema EU. Ni argument koji su ponekad spominjali u BiH da će most biti prepreka prolasku velikih brodova, koji bi s otvorenog mora išli prema Neumu, smatraju stručnjaci, ne stoji. Most će biti dovoljno visok, a prolaz dovoljno širok da će moći proći svi brodovi koji uopće mogu ploviti do Neuma.

Današnjim potpisivanjem odluke o financiranju Pelješkoga mosta tek počinje realizacija toga megaprojekta. Hrvatska i svi izvođači trebaju biti pažljivi i strogi jer je EU strog u nadgledanju implementacije takvih projekata i ispunjavanja uvjeta za isplatu preuzetih obveza. To je i dobro jer može pomoći u sprečavanju zloporaba, namještanja natječaja i moguće korupcije koje smo već viđali u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata. Europska unija dobro pazi kako se troši njen novac.

AUTOR: Augustin Palokaj
jutarnji.hr

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *