Input your search keywords and press Enter.

Pazi, kruzer!

Zajednička deklaracija Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova:

Cipar, Krf, Kreta, Dubrovnik, Rodos, Venecija

U Veneciji se 2. lipnja 2019. godine dogodila nesreća prilikom koje je kruzer, čija je posada izgubila kontrolu nad plovilom,  udario u putničku brodicu te potom u pristanište u samom povijesnom centru Venecije, kanalu Giudecca.

Prije nekoliko je godina kruzer iste kompanije (MSC) koji je bio usidren ispred dubrovačke stare gradske jezgre, uslijed jakog vjetra, pokušavajući izbjeći sudar sa susjednim kruzerom, oštetio cjevovod posebnog rezervata šumske vegetacije, otoka Lokruma.

Izbjegnuta tragedija u Dubrovniku: Brod skoro udario u hotel

Pred otočićem Lokrum sudarila se dva cruisera

Sidrom je iščupao telefonske linije i cjevovod koji je napajao otok Lokrum strujom i vodom te je nesreća izazvala trošak od 30 tisuća eura po danu. Nažalost, odgovor tadašnjeg vodstva Grada Dubrovnika sastojao se u liječenju simptoma, a ne bolesti, te je rezultirao prebacivanjem većih kruzera u Luku Gruž. Luka Gruž okružena je gusto naseljenim područjima koja su i sama fizički preuska da bi mogla ugostiti putnike s velikih kruzerskih plovila. S obzirom na to da se ti gosti upućuju isključivo u povijesnu jezgru, kroz čitav grad nastaju prometni kolapsi. Navedeno područje oko Luke Gruž, podsjećamo, odnedavno je uključeno u proširenu buffer zonu UNESCO-m zaštićene povijesne jezgre Dubrovnika.

Incidenti ovakvog tipa podsjećaju nas da, osim izuzetnog okolišnog utjecaja za koji još uvijek nemamo potrebna sredstva i mehanizme mjerenja, veliki kruzeri predstavljaju neposrednu prijetnju našim lokalnim zajednicama. Stoga smatramo da gradovi Dubrovnik i Venecija, koji osobito pate od konzistentnog neupravljanja masovnim turizmom, moraju poduzeti neodgodive mjere zaštite svoga načina života, stanovnika, ekosistema i kulturnog naslijeđa.

Do danas im čak ni njihov status zaštićene UNESCO-ve svjetske baštine nije uspio osigurati usvajanje, implementaciju i provođenje Planova upravljanja, osobito onog dijela koji bi u obzir uzeo procjenu nosivosti (carrying capacity) za svaku lokaciju, čime bi se ne samo smanjile negativne posljedice masovnog turizma, nego bi im se omogućilo bolje planiranje turističkog i urbanog razvoja. Dapače, unatoč upozorenjima UNESCO-a, koja su se u izvještajima o Dubrovniku počela pojavljivati od 2017. godine (izvor: Odluka 41 COM 8B.41 (2017), Odluka : 42 COM 8B.37 (2018), da se značajno limitira ili zabrani sidrenje brodova, brodica, jahti i kruzera u lokrumskom akvatoriju, a poštivajući nove, revidirane granice buffer zone povijesne jezgre Dubrovnika, primijećeno je ponovno značajno povećanje sidrenja kruzera ispred otoka Lokruma, kao i brojnih manjih jahti i plovila.

Inzistiramo da lokalna vlast pokrene promjenu legislature kako bi se, u skladu s predloženom revizijom granica buffer zone, u akvatoriju između otoka Lokruma i obale zabranilo sidrenje kruzera te ograničilo sidrenje i plovidba brodova, jahti i čamaca.

Kao članovi Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova (Civil Society Network of Mediterranean Historical Cities) koja također uključuje i UNESCO-ve gradove i otoke Krf, Pafos (Cipar), Kretu i Rodos, inzistiramo da sve odgovorne stranke konačno donesu odluku da se veliki kruzerski brodovi odmaknu na sigurnu udaljenost od osjetljivih ekosistema venecijanske lagune te povijesne jezgre Dubrovnika i svih ostalih gradova i otoka koji su prepoznati kao UNESCO-va svjetska baština.

Potpisnici:

Gruppo 25 aprile Venezia

Udruga Grad Dubrovnik

Srđ je Grad Dubrovnik

San Giacomo Association Corfu

ex-Artis Cultural Association Paphos (Cyprus)

Rhodes International Culture & Heritage Society (RICHeS) Rhodes

Regno di Candia Crete

 

 

 

 

Srđ je Grad

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *