PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ – UPOZORENJE BIVŠE MINISTRICE

Objavljeno prije 1 tjedan  -  - 1tjedan ago 6


‘Svi su mi se smijali kada sam to govorila, ali već do 2020. Dalmacija više neće biti atraktivna za ljetni odmor!’

Prije više od desetljeća, 2006. godine, mr. sc. Pave Župan Rusković, kao članica Strateškog odbora za razvoj turizma UN-ove agencije za turizam (UNWTO), najavila je kako će klimatske promjene promijeniti i hrvatski turizam, piše Slobodna Dalmacija.

Na te su promjene klimatolozi i znanstvenici srodnih struka upozoravali i puno ranije, ali gospođa Župan Rusković, nekadašnja ministrica turizma u dvjema hrvatskim vladama, nije klimatologinja, nego stručnjakinja za turizam.

No imala je priliku i znala pogledati izvan najužih okvira struke, te još tada, prije 11 godina, rekla kako budućnost hrvatskog turizma mora imati alternativu, jer istraživanja najavljuju da će se porastom temperature i sve dužim sušama klimatski uvjeti na Mediteranu do 2020. godine toliko promijeniti da više neće biti atraktivan za ljetni godišnji odmor.

Na valu velikih ovosezonskih turističkih brojki i naraslih postotaka ovoga i onoga, možda nije jednostavno zamijetiti sitne znakove koji nagovješćuju krupne promjene i koji govore da se ostvaruje i ono na što je upozoravala Pave Župan Rusković, ali pokazuju i da se mijenja obični, svakodnevni život ljudima zemlje domaćina.

Turisti, recimo, s kruzera, uhvaćeni u obilasku Dubrovnika, kažu da je grad krasan i divan, oni bi ga rado opet došli vidjeti, ali u proljeće ili na jesen, jer je sad prevelika gužva i – prevruće.

Umjesto na plažama i u obilasku grada, sve više gostiju dan provodi rashlađujući se po velikim trgovačkim centrima (gdje, usput rečeno, kao kupci ne pronalaze puno toga što ne mogu naći i u svojoj zemlji).

Tristo godina trči se turistima vrlo privlačna Sinjska alka, uvijek u užarenim danima početka kolovoza, no ove godine stvari su otišli toliko daleko da se počinje razmišljati o trčanju alke – noću; noćno kupanje, zatim, oduvijek je više od svega bila mladenačka aktivnost koja nema toliko veze s vrućinama koliko s provodom i zabavom homogenih skupina.

Ove godine, međutim, na splitske plaže kupači, sa šugamanima u torbama za plažu, uredno su stizali oko devet, deset sati, pa i kasnije – navečer, da bi se kupali pod mjesečinom i žalili kako je more sa svojih tridesetak stupnjeva „lušija“, pretoplo i nedovoljno osvježavajuće. Počinje se, zatim, govoriti o vraćanju običaja da se u vrijeme najnesnosnijih dnevnih vrućina „ubije oko“, onoga koji Španjolci zovu siesta.

No nema mjesta bojazni ako se na vrijeme pripremimo, rekla je prije desetak godina Pave Župan Rusković: gosti se mogu odmarati u drugom dijelu godine, ali onda ćemo im morati nuditi dodatne programe za sadašnju glavnu sezonu…

I gdje smo danas, ne (samo) u turističkom, nego i klimatskom pogledu – koji, pak, dobrim dijelom uvjetuje onaj turistički?

Na koji način klimatske promjene već djeluju ove godine, a na koji će tek djelovati za jedno ili više desetljeća, pitali smo klimatologa dr. sc. Ivicu Vilibića iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji kaže da o klimatskim promjenama, nažalost, nije moguće govoriti kao o običnoj vremenskoj prognozi, za koju znamo kakva će biti u sljedećih nekoliko dana.

Istraživanje klimatskih promjena temelji se na predviđanju mogućnosti samih događaja – na primjer budućih ekstremnih događaja, no o tajmingu samih događaja nije moguće ništa precizno reći.

Pa nabraja što klimatski modeli već sad pokazuju i koje se promjene već događaju:

– Temperatura zraka i mora značajno su veće sada nego prije nekoliko desetljeća, naročito u ljetnim mjesecima. Salinitet mora raste, razina mora raste, pa su i poplavljivanja niskih obalnih područja češća, naročito u naseljima u kojima obala nije obnavljana duže vremena, na primjer Starom Gradu na Hvaru, Trogiru…

I potrošnja vode zbog turizma u ljetnim mjesecima je sve veća.

– Prije nekoliko godina zamalo se dogodio kolaps opskrbnog sustava, jer je akumulacija Brtonigla u jednom trenutku u kolovozu imala vode za samo dva-tri dana. Na sreću, tada je pala kiša. Jedna retencija, kao što je planirana na Dinari iznad Peruče, bila bi dovoljna za upravljanje vodoopskrbom u sljedećih nekoliko desetljeća.

Dalje dr. Vilibić nabraja kako je već sad vegetacija podložnija požarima, odnosno požarni indeks veći je sada nego prije nekoliko desetljeća. Veće su, zatim, vrućine u srpnju i kolovozu, što djeluje na zdravlje, no klimatizacija prostorija danas je standard, a prije nekoliko desetljeća rijetkost. Mnogo je veća i opremljenost i operativnost zdravstvenih timova, pa je stoga sigurnost turista u odnosu na valove vrućine puno veća nego prije nekoliko desetljeća.

– Broj i količina izraženih oborina i bujičnih epizoda u obalnom području sve je veći, a njihov negativni utjecaj – poplavljivanje bujičnim vodama, na primjer u Vodicama, mnogostruko je veći zahvaljujući čovjeku i stihijskoj izgradnji odnosno preizgrađenosti obalnih područja, odnosno nepostojanju pravilne odvodnje dovoljnog kapaciteta.

No barem je jedan pozitivni efekt klimatskih promjena: produžavanje turističke sezone, što se već sada događa u cijelom Jadranu.

Ovo se sve skupa, napominje dr. Vilibić, događa već sad. U budućnosti, pak, neke od tih pojava postat će vrlo problematične i neće ih se moći kontrolirati, na primjer poplavljivanje niskih obala zbog porasta razine mora.

Na koncu, još uvijek ima ljudi kojima ni jedan od ovih argumenata nije dovoljno uvjerljiv – dapače, priču o klimatskim promjenama i svemu što uz njih dolazi, po društvenim mrežama i portalima „razvaljuju“ kao golemu teoriju urote u korist tko zna koga i čega.

“Mnogi su se smijali onome što sam govorila, ali što da kažem – uvijek je teže onima koji vide unaprijed nego onima koji ne vide dalje od nosa”, kaže danas mr. Pave Župan Rusković. Iako umirovljena, aktivno prati domaću turističku politiku i kretanja.

– Svakako, ono na što sam upozoravala danas se događa. I ne bih rekla da smo se na to posebno spremali niti išta učinili. Mi još muku mučimo što s ljetom kad je loše vrijeme, gdje tada s gostima. Imamo samo te vanjske prostore opterećene gužvom i bukom, masovni turizam za koji sam mislila da je početkom rata završen, a sad je još i gore.

Skrenuli smo prema mlađim turistima, partijanerima, no mi smo zemlja malih odredišta s gostima koji traže mir. Razmišlja se samo o širenju kapaciteta i infrastrukture a nemamo kontrolu ni nad čime, ni na što nismo fokusirani, nemamo nikakvu strategiju, ništa nismo napravili, uključujući i prilagođavanje klimatskim promjenama – a ako neka strategija i postoji, ona je negdje u ladici, zaključuje Pave Župan Rusković u razgovoru sa Slobodnom.

6 preporuka
comments icon 0 komentara
0 komentara
79 pregleda
bookmark icon

Write a comment...

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *