Input your search keywords and press Enter.

Pametan Grad Dubrovnik

Racionalno planiranje i programiranje pametne tehnološke
platforme zasnovane na strateškim planovima i stvarnim potreba urbane sredine prethodi bilo
kakvoj nabavi i implementaciji pojedinačnih pametnih rješenja – osnovni je zaključak održanog
stručnog predavanja Pametan Grad Dubrovnik. Predavanje je organizirano u suradnji s
tvrtkama Raafourty i Bosch, te s Hrvatskom komorom arhitekata s ciljem doprinosa
transformaciji Dubrovnika u pametan grad koji inače povijesno baštini koncept pametnog
grada. Ističući vrijednosti srednjovjekovnog Dubrovnika i nastojanja sadašnje lokalne
samouprave da grad učine istinski pametnim za dobrobit svojih građana – sudionike skupa
pozdravila je Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika.
Zrinka Rudež, doktorica znanosti, urbanistica i arhitektica, podsjetila je sudionike da je
srednjovjekovni Dubrovnik kroz osam knjiga Statuta, između ostalog, imao uređen unutarnji i
vanjski politički život komune, upravu, nasljedstvo, trgovinu, pomorsko pravo, obrte,
urbanistički razvoj grada te komunalnu infrastrukturu. Pritom je bitno naglasiti da je tadašnja
zakonska regulativa bila dostupna i lako razumljiva svim građanima, što primjerice danas nije
slučaj jer je prostorno planiranje kompleksno za razumjeti i provoditi, što svjedoče brojni
primjeri bespravnih i nekvalitetnih gradnji koji narušavaju vizure grada. Rudež je posebno
naglasila da je u području prostornog i urbanističkog planiranja posebno važna integracija
platforme pametnog grada, i to kroz postojeće prostorno-planske dokumente i buduće nove
planove. Pametno korištena tehnologija može osigurati da se ubrzaju procesi u području
prostornog planiranja te da se pojednostavi razumijevanje i operativna provedba prostornog
planiranja. Pritom je bitno osigurati da lokalna samouprava ima više ovlasti u upravljanju
Gradom. – zaključila je Rudež.
Alarmantne prognoze Ujedinjenih Naroda da će do 2050. preko 60% svjetskog stanovništva
živjeti u gradovima nagovještaju da će se urbane sredine dodatno opteretiti što će stvoriti veći
pritisak u gradovima kroz sve sfere života. No nije nužno čekati 2050. da shvatimo ozbiljnost
situacije jer i danas naše morske turističke destinacije u ljetnim mjesecima doslovce dišu na
škrge od preopterećenosti.
U slučaju Dubrovnika Wolfgang Volz, Voditelj velikih kupca iz Boscha, poručuje da se i velik
priliv turista s kruzera može optimizirati koristeći pametne tehnologije. On je u svom izlaganju
naveo da su, uz prethodnu izradu IoT (Internet of things – Internet stvari) tehnološke
platforme, samo u San Franciscu poboljšali kvalitetu života građana, kao i utjecali na jačanje
poslovanja poslovnih subjekata te unaprijedili i ubrzali administrativne procese lokalne
samouprave. U San Leandrou, SAD, su kroz integraciju pametne LED rasvjete osigurali uštedu
od 7 milijuna EURa kroz 15 godina i uštedili potrošnju energije. Jednostavna i atraktivna
aplikacija koja je bazirana na gamingu može motivirati i upraviti kretanjima turista u destinaciji
te pritom smanjiti preopterećenost pojedinih turističkih atrakcija – izložio je Volz te dodao da
tehnologija danas nije problem, nego je bitno pametno koristiti tehnologiju i kvalitetno je
umrežiti te osigurati njeno jednostavno i efikasno funkcioniranje na zadovoljstvo građana.
Upravo je Grad Dubrovnik, sa svojim bogatim naslijeđem, prava destinacija za razgovor o
pametnom upravljanju tehnološkim rješenjima. Povijesno su dokazali pametno upravljanje
gradom, a danas imaju priliku postati primjer i predvodnik u stvaranju rješenja za pametan
grad kojim će osigurati prosperitet i svijetlu budućnost za svoje građane. – izdvojio je Davor
Žuvić, direktor tvrtke Raafourty i suorganizator stručnog skupa. Bitno je razumjeti da se
trenutne pametne tehnološke integracije još trebaju testirati i dokazati te se u ovom području
tek započela pisati novija urbanistička povijest. Sada je trenutak da se pokrenu kvalitetni
procesi sustavnog planiranja kojim će se osigurati da budućnost dokaže inteligenciju gradova te je nužno osigurati fleksibilnost integracije novih tehnoloških rješenja u postojeća i njihovu
učinkovitu interoperabilnost. – zaključio je Žuvić.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *