Input your search keywords and press Enter.

Osniva se Društvo prijatelja Otoka Lokruma

Na inicijativu kapetana Cvijeta Božovića i profesora Tea Trostmana, Društvo prijatelja Otoka Lokruma imat će osnivačku skupštinu u utorak 29.08.2017. u 19.00 h u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine, Gundulićeva poljana 2 poviše Zagrebačke banke.

U ovo društvo svaki pošteni i dobronamjerni čovjek je dobrodošao. Stoga se pozivaju zainteresirani građani da dođu na osnivačku skupštinu. Pri tom se mole donijeti osobnu iskaznicu i OIB.

Zašto je potrebno osnovati jedno ovakvo društvo?
Možda vam na to pitanje da odgovor članak koji je nedavno objavljen u Glasu grada (br.641):

… U svezi posljednjih događanja vezanih za odobravanje koncesija na općem morskom dobru, a vjerujem da žitelji naše Županjie pomno prate razvoj događanja, pogotovo oko donošenja Zakona o koncesijama nameće se potreba da se i naša obala i otoci zaštite slično kao inicijativa Pokret otoka ali na način kako je to primjereno svakoj od lokacija.
Kako je Otok Lokrum nenastanjen, dakle nema stanovnika koji bi pokrenuli inicijativu za zaštitu
svog otoka, primjereni oblik za legaliziranje tijela potrebnog za neposrednu zaštitu je formiranje Društva prijatelja Otoka Lokruma. Djelomično po uzoru na DPDS ali ipak sa drukčijim konotacijama, ili aspektima minimalne zaštite Otoka. Ovo Otoka pišem s velikim slovom s razlogom jer Lokrum nije samo posebni Rezervat šumske vegetacije pod zaštitom UNESCOa vec ima puno više elemenata koje treba zaštititi.
Dakle Lokrum ima i povijesnu građevinsku baštinu, horitkulturnu baštinu, Botanički vrt, obalni pojas, morski pristupni pojas koji povremeno vrši i funkciju plaža, podmorski pojas bliže obali koji povremeno služi i kao sidrište za manje brodove jedrilice, jahte, barke te epikontinentalni morski pojas koji se ponegdje prostire i dosta daleko od Otoka.
Svi su ovi djelovi ugroženi ili pred ugrozom.

O svemu samo par riječi jer su teme velike, a trebao bi ih obrađivati netko iz struke.
Ovdje da napomenem da je jedan od ciljeva ove inicijative uključiti što više stručnih osoba u Društvo.

Idimo redom:
Posebni rezervat šumske vegetacije poprilično je promjenio izgled kroz godine pa umjesto zimzelenih vrsta na osnovu kojih jest bio poseban 60-tih i 70-tih godina kao česvina, smrlika, planika, crnika i druge danas prostor od oko 60 hektara danas prevladavaju invazivne vrste pogotovo borovi i sekundarna dakle ne domaca makija, korov kamenjarski travnjaci i vrlo je teško danas identificirati skoro ijednu od skoro 400 vrsta vaskularne flore od kojih su neke rijetke i zaštićene.
Treba biti jasno da ovdje predstoji temeljita obnova izvora posebnosti a u prvoj prilici i veliko prorjeđivanje borova i nepoželjnog korova da bi se pojavile osnovne vrste te napravili prosjeci nužni za propupožarnu zaštitu.
Naravno da je došlo vrijeme za veća ulaganja u protupožarnu zaštitu jer je cijeli sistem zastario i to bi mogla biti i bit će posebna tema ako se osnuje rečeno društvo.
Fauna je doživjela velike promjene. Čini se da ima prevelik broj paunova i zečeva?
Pozitivno je da opet ima mnogo ptica i po vrsti i po broju.
Ovo sve je obilni i zahtjevni dio teme o Otoku. Zahtijevat će puno rada i vremena da ljudi pa i
oni koji jako često borave na Otoku razumiju koliko se to sve skupa razlikuje od osnovne ekološke brige za prirodu.
Sa obnovom povijesne građevinske baštine se napreduje uz veliku pomoć DPDS. U svakom slučaju očekuje se pravilna i svrsishodna suradnja s DPDS u svakom pogledu.
Hortikulturna baština je ugrožena. Za obnovu treba vremena i rada.
Obalni pojas je dosta dobro očuvan i treba napraviti sve da tako i ostane. NE svakoj betonizaciji.
Treba takodjer izostaviti iz upotrebe na morskom dobru razne materijale kao polimere, poliplaste itd
gdje postoji tendencija rasta a o njihovoj neprirodnosti ne treba ni govoriti.
Morski pristupni pojas koji povremeno vrši i funkciju plaža treba pripremati za tu funkciju u skladu s propisima RH.
Otok nema ni jednu službenu plažu.
Sidrišta oko Otoka za brodice treba odabrati i označiti vodeći računa o kvaliteti morskog dna, podmorskoj fauni te sigurnosti samih brodica.
Sidrenje većih brodova treba zabraniti u epikontinentalnom pojasu Otoka, kao i ribolov komercijanog obima.
Treba napraviti oceanografsko ispitivanje stanja podmorja, ugroženih vrsta ribljeg fonda i eventualna ograničenja bilo kakvog ribolova na ugrožene vrste donijeti što prije. Jasno na način kako se to radi službeno u RH….

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *