Input your search keywords and press Enter.

Čale Mratović i Hađija održale edukativno predavanje ”Djeca i mediji”

 

U organizaciji Dubrovačkih knjižnica, 26. studenoga, putem Zoom aplikacije održalo se edukativno predavanje o utjecaju elektroničkih uređaja na djecu najranije dobi pod naslovom ”Djeca i mediji” kojeg su vodile Matija Čale Mratović, dr. med. specijalistica školske medicine i Severina Hađija, mag. psych. Moderatorica predavanja bila je knjižničarka Marjana Leventić.

Čale Mratović objasnila je kako je za zdrav razvoj djece potrebno kretanje, odnos s drugim ljudima, dodir, istraživanje, učenje i izloženost prirodi te kako su roditelji danas prezaštitnički nastrojeni prema djeci.

– Mi djeci ne damo da skaču i vrte se kako se ne bi povrijedila. Dijete koje sjedi tri sata dnevno za računalom ili televizorom taj dan ima 40 tisuća motoričkih pokreta manje, ono se ne razvija, a mozak ne čuva sinapse koje ne koristi. Zabavni sadržaji gase čeoni režanj, koji je zadužen za govorne funkcije i kontrolu ponašanja, pa se događa da zbog brze izmjene stila i slika rad mozga usporava, što je posebno izraženo kod video igrica. Ljudi koji su rasli uz televizor imaju previše aktivan limbički sustav, a premalo aktivan čeoni režanj. Iste promjene se nalaze i kod djece koja su bila zlostavljana. Zamislite da vježbate samo jednu ruku, a s drugom ne radite ništa, isto to se događa u našim mozgovima – naglasila je Čale Mratović.

Istraživanje provedeno na Indiana University School of Medicine Research pokazalo je kako na mozak mladih muškaraca igranje nasilnih igrica (samo deset sati tjedno) ostavlja dugotrajan učinak, a to se odražava na promjene ponašanja u dijelu mozga odgovornim za kognitivne funkcije i kontrolu emocija.

Također, Čale Mratović istaknula je kako su djeca danas pod utjecajem tehnologije u stanju obraditi značajno veću količinu informacija nego prijašnje generacije, ali zbog smanjene pažnje, pamćenje je manje kvalitetno, a smanjen opseg opažanja otežava rješavanje kompleksnih zadataka i problema koji zahtijevaju pažnju i koncentraciju.

– Kad dijete dobije mobitel, bez njega više ne može živjeti. Svaki put kad mozak nauči nešto novo luči hormone sreće – endorfine. Ali kad dijete dobije mobitel prijeđe jedan nivo igrice, dobije endorfin, zatim drugi, pa treći, to više nije fiziološki i onda mama zove na večeru a dijete kaže – ‘čekaj još malo’. Endorfinski receptori su kao morfijski receptori – dijete kao da se drogira. Tijekom dana u mozak stiže stotine informacija, ali mozak treperi, a onda netko očekuje da dijete čita knjigu i uči?! To dovodi do manjka sna što pak dovodi do većeg stresa i slabijeg imuniteta. Zaključak je kako živimo u vremenu brzog napretka tehnologije kojeg ne možemo izbjeći niti mu pobjeći  ali od njegovog negativnog utjecaja možemo i moramo zaštititi našu djecu – naglasila je specijalistica školske medicine Matija Čale Mratović.

Severina Hađija spomenula je preporuke Američke pedijatrijske akademije iz 2016. godine za djecu predškolske dobi. Iz Akademije ističu kako djeca mlađa od 18 mjeseci ne bi trebala nikako gledati ekrane, djeca između 18 i 24 mjeseca mogu minimalno gledati ekrane i to samo sadržaj visoke kvalitete, djeca od druge do pete godine bi smjela najviše jedan sat dnevno biti pred ekranima i, također, gledati samo visoko kvalitetan i edukativan sadržaj.

 

Hađija je istaknula ono čime se mnogi roditelji često ponose, a to je kako im djeca zbog mnoštva sadržaja na engleskome jeziku jako brzo krenu i govoriti engleskim jezikom.

– Nije dobro da djeca govore engleski jezik prije nego su svladali materinji, roditeljima to možda zvuči kao neka dobra stvar, ali ovo je više loša navika nego dobra.

Osvrnula se na istraživanje ‘o navikama korištenja digitalnih uređaja kod predškolske djece’ koje su proveli 2019. godine u Dječjim vrtićima Dubrovnik i u kojem je sudjelovalo gotovo 700 roditelja. Istraživanje je pokazalo kako djeca najčešće koriste digitalne uređaje bez nadzora, bez prisustva zaštite sadržaja i roditelja: mobitel preko 60 posto djece koristi bez nadzora, 46 posto djece koristi računalo ili tablet, a televiziju bez nadzora koristi njih 30 posto. Samo mali postotak roditelja koristi aplikacije za kontrolu sadržaja ili roditeljsku zaštitu.

Uslijed čestog korištenja digitalnih uređaja kod djece se javljaju sljedeći simptomi: prekomjerna tjelesna težina, usporava se metabolizam i javlja se pretilost, držanje tijela je nepravilno, ukoliko je ekran preblizu ili zvukovi preglasni može doći do oštećenja sluha i vida, javlja se motorički nemir koji je povećan u odsustvu nemira a smanjuje se tijekom korištenja medija.

Hađija je objasnila i utjecaj medija na percepciju djece.

– Razlikovanje pojavnosti od stvarnosti djeca od dvije godine nisu u mogućnosti shvatiti, ono što je na televiziji njima je stvarno, do treće godine djeca vjeruju da je audiovizualan sadržaj stvaran i imaju poteškoće s prijenosom učenja s ekrana u stvarni život, zato su i preporuke da dijete do treće godine ne može učiti s ekrana. U četvrtoj godini se kod djece događa razlikovanje predmeta s ekrana, u dobi od pet do osam godina se razvija apstraktno mišljenje i djeca shvaćaju da sadržaj može biti izmišljen – rekla je Severina Hađija i dodala kako korištenje tehnologije kod djece smanjuje njihovo maštanje koje je ‘jako važno za djetetov razvoj’, za razliku od čitanja knjige ‘gdje se mašta razvija’.

Nakon edukativnog predavanja sudionici su s voditeljicama razgovarali o samoj problematici kao i o koracima koje kao roditelji i odgojitelji mogu poduzeti u čuvanju i podržavanju psihofizičkog zdravlje djece.

Zbog velikog interesa Dubrovačke knjižnice organizirale su još dvije online radionice “Djeca i mediji” koje će se održati 30. studenoga i 1. prosinca u 18 sati. Obje radionice su popunjene i prijave više nisu moguće.

Dubrovačke knjižnice

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *