Input your search keywords and press Enter.

Održana tribina o standardizaciji jezika i aktualnoj jezičnoj situaciji

Dubrovačke knjižnice ovogodišnji Mjesec hrvatskoga jezika obilježit će ciklusom od četiri tribine o jeziku. Voditeljica tribina je profesorica hrvatskog jezika i književnosti te
docentica Sveučilištu u Dubrovniku, dr. sc. Katja Bakija.

Prva u nizu tribina održana je uutorak, 22. veljače u Čitaonici Narodne knjižnice Grad, a Bakijin gost bio je književni povjesničar i teoretičar književnosti te dugogodišnji lektor Sveučilišta u Dubrovniku dr.sc.Antun Česko.Moto tribina misao je Wilhema von Humboldta „Naša prava domovina zapravo je jezik“ istaknula je Bakija te dodala kako „smo po jeziku ono što jesmo, po jeziku se prepoznajemo među drugim narodima jer nas jezik razlikuje ali ne suprotstavlja“.Tema prve tribine bila je standardizacija jezika, određivanje norme odnosno pravila te aktualna jezična situacija. Za sebe Česko kaže kako je lektor, praktičar naglašavajući prednost lektora nad samim jezikoslovcima budući da imaju širi uvid u jezično stanje hrvatskoga jezika i jezikoslovlja. Po pitanju pozitivnih pomaka kad je u pitanju jezik Česko je pesimističan pa kaže „kako je bacio koplje u trnje“. Napominje kako je odustao od jezika i te borbe te se okrenuo znanosti i svojem najdražem pjesniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću. Pod utjecajem tuđica, a posebice anglizama devastaciju hrvatskoj jezika teško se može zaustaviti. Smatra kako je hrvatski jezik i u osnovnim i u srednjim školama zanemaren, a ljudi su prestali biti svjesni što znači poznavati normirani hrvatski jezik.Korpus hrvatskoga jezika je troslojan. Prvi je standardni hrvatski jezik koji je normiran i morao bi biti ozakonjen jedinstvenim pravopisom, gramatikom i rječnikom, a to do danas nije. Drugi sloj je jezik hrvatske književnosti dok je treća razina razgovorni ili kolokvijalni jezik u kojem je važno jedino razumijevanje.Osvrćući se na dubrovački govor Česko kaže kako je gotovo iščeznuo te da su ga sačuvale još samo starije generacije. Ono što posebno zamjera u današnjoj jezičnoj situaciji jest prozodija to je naglasak dužina ili kratkoća sloga.Razgovor o jeziku bio je popraćen nizom primjera progrešaka koje se pojavljuju svakodnevno. Umjesto „slobodan ulaz“ pravilno je „slobodan ulazak“; umjesto „spisatelj/ica“trebalo bi „autor/ica ili književnik/ica“; „nadležni“ zamijeniti s „nadređeni“, „zaduženi“ ili„mjerodavni“; ne koristiti „naziv“ već „ime“ ili „naslov“…U nastavku Mjeseca hrvatskoga jezika, koji traje do 17. ožujka, na tribinama o jeziku gosti Dubrovačkih knjižnica bit će Đurica Drobac, novinar i urednik na HTV, akademski glumac Branimir Vidić Flika i akademik Stjepan Krasić, profesor povijesti na papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu.

Mjesec hrvatskoga jezika već je tradicionalna manifestacija koja se na poticaj Institutaza hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava od 2014. Započinje na Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, i traje do 17. ožujka, dana objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika“ iz 1967.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *