Input your search keywords and press Enter.

Obilježen mjesec krajobrazne arhitekture u Dubrovniku

U ljetnikovcu Bunić Kaboga jučer je obilježen Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata (HDKA) i Zaklade Batahovina Foundation.

Krajobrazna arhitektura kao struka još uvijek traži svoju potpunu afirmaciju, stoga je 2007. i došla inicijativa od strane Međunarodne federacije krajobraznih arhitekata (IFLA) za proglašavanjem jednog mjeseca u godini mjesecom krajobrazne arhitekture. Krajobrazom se uz različite stručnjake i znanstvenike, ponajprije bave krajobrazni arhitekti. U Hrvatskoj je studij krajobrazne arhitekture cjeloviti studij koji u sebi objedinjuje i krajobrazno planiranje i dizajn-projektiranje.  Krajobrazni arhitekt je zapravo arhitekt krajobraza koji stavlja u ravnotežu potrebe čovjeka i ekologije – on se bavi oblikovanjem, planiranjem, zaštitom, istraživanjem i upravljanjem svih vrsta vanjskih prostora. Stoga je prilikom prvog obilježavanja travnja kao Svjetskog mjeseca krajobrazne arhitekture u Dubrovniku, želja organizatora bila da kroz različite teme predavanja javnosti prezentira širinu struke.

Dr.sc. Bruno Šišić govorio je o vrtnom urbanizmu povijesnog predgrađa Dubrovnika, gdje se oko urbaniziranog državnog središta – Grada, stvarala nova urbana matrica. Tako je Dubrovnik danas možda još jedini grad na Sredozemlju, koji je u vrijeme svoje višestoljetne  vlasti,  kao grad –država,  bio sačinjen od dva međusobno sasvim srasla, a po svojoj urbanoj strukturi  potpuna različita prostora. To povijesno vrtno predgrađe danas je samo ograničeni segment urbanog prostora suvremenog Dubrovnika. Dr. sc. Maja Anastazija Kovačević se svojim promišljanjima o obnovama povijesnih vrtova okrenula prema 21. stoljeću, te je govorila o cilju i svrsi današnje obnove povijesnog dubrovačkog vrta , s naglaskom na potrebu formuliranja  izbora metoda obnove. Dr.sc. Mara Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku prezentirala je temu obnove dubrovačkog renesansnog vodovoda. Nakon povijesnog pregleda nastanka vodovoda, prezentiran je koncept obnove uz naglašavanje višestruke dobrobiti stavljanja vodovoda u funkciju šetnice, kako s urbanističkog stajališta, tako i turističke namjene. Dr.sc. Ines Hrdalo sa Sveučilišta u Zagrebu je u svom predavanju govorila o zelenoj urbanoj infrastrukturi kao o sustavu otvorenih površina koji je osmišljen da poveća socijalnu, strukturnu i ekološku kvalitetu grada. Dubrovnik ima velike potencijale za razvoj zelene urbane infrastrukture koja bi stvorila osnovu za razvoj održivog urbanizma u skladu s preporukama Europske Unije. Znanstvena novakinja sa Sveučilišta u Zagrebu, Dora Tomić, dala je primjer o mogućnosti optimizacije kriterija zaštite kvaliteta krajobraza kao osnove za strateško usklađivanje razvojnih i zaštitnih zahtjeva različitih sektora u prostoru. Delta Neretve je područje koje je uvršteno u mrežu Natura 2000 područja RH, te je predloženo za proglašenje zaštićenim područjem u kategoriji parka prirode, a istovremeno je i područje koje se nalazi pod pritiskom različitih razvojnih potreba. Socijalni poduzetnik i waldorfski pedagog Ladislav Rakuljić naglasio je značaj igre za razvoj čovjeka, pogotovo igre u vanjskom i što prirodnijem prostoru. Porastom svijesti o potrebama čovjeka da u djetinjstvu ne bude zakinut za učiteljicu prirodu, 90-ih godina prošlog stoljeća se u Njemačkoj pojavio trend uređenja prirodnih prostora za igru (njem.naturnahe Spielräume). Jedan takav prostor je uređen i Župi dubrovačkoj – park  Striježice.

Stručni predavači i izuzetno zanimljiva predavanja okupila su veliki broj sudionika, koji su rado sudjelovali u interesantnim diskusijama i temama vezano uz krajbraz i posebno dubrovačku baštinu.

Nakon Radionice o sadnji naranči za djecu s posebnim potrebama Osnovne Škole Marina Držića te današnjih zanimljivih izlaganja cijenjenih stručnjaka i ljubitelja krajobrazne arhitekture uspješno je završen Mjesec Krajobrazne arhitekture, koji je po prvi puta organiziran u Dubrovniku.

Želja organizatora je i idućih godina u travnju javnost senzibilizirati o važnosti očuvanja i unaprijeđenju našeg životnog prostora.

Nikolina Vicelić, PR savjetnica za ljetnikovac Bunic Kaboga