Input your search keywords and press Enter.

O prijedlogu Zakona o koncesijama

Građanke i građani,
Dužnost nam je upozoriti najširu javnost na još jedan u nizu zakonskih prijedloga kojim vlastodršci pokušavaju javno dobro pretvoriti u privatno vlasništvo. Dužnost nam je i pozvati vas da se tome oduprete.
25. svibnja 2017. krnja Vlada Republike Hrvatske uputila je po hitnom postupku u Sabor Konačni prijedlog zakona o koncesijama kojim se, između ostaloga, uređuje i način davanja koncesija ‘za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra’. Hitnost postupka opravdana je potrebom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s aktima Europske unije, a iza tog prozirnog opravdanja krije se namjera vlasti da isključi javnost iz potencijalne rasprave, odnosno da u korijenu suzbije mogućnosti organiziranog otpora zakonu kojim se legalizira privatizacija pomorskog dobra.
Da ne bi bilo zabune, i do sada su vladajuće stranke pomorskim dobrom ‘upravljale’ netransparentno, ciljano kaotično i nejasno kako bi omogućile špekulantima iz vlastitih redova i raznim eksploatatorima lov u mutnom, sve to uz cijenu nanošenja nepovratne štete okolišu i interesima lokalnog stanovništva. Prisjetimo se samo recentnih događaja u Novalji na Pagu i u Bolu na Braču, kada su plaže kao tamošnji najvrjedniji prirodni resursi netransparentno i klijentelistički oteti iz ruku lokalne zajednice i dodijeljeni firmama bliskima HDZ-u.
Koji je onda cilj Konačnog prijedloga zakona o koncesijama? Cilj je jasan – kao što je svojevremeno Zakonom o pretvorbi i privatizaciji legalizirana pljačka društvenog vlasništva, tako se ovim zakonom legalizira i olakšava već postojeća praksa uzurpacije našeg najvrjednijeg resursa – obale. Stoga ne začuđuje da Konačni prijedloga zakona o koncesijama ne uključuje sudjelovanje zainteresirane javnosti ni u jednoj fazi postupka dodjele koncesije. Primjerice, niti predstavnici lokalnih vlasti niti oni građana ne sudjeluju u stručnim vijećima za dodjelu koncesija koja odlučuju i o opravdanosti same koncesije i o odabiru koncesionara. Nadalje, glavni kriterij za odabir koncesionara je cijena ponude umjesto ekonomskih, društvenih i ekoloških učinaka koncesije. Stoga je moguće da temeljem najviše ponude bude odabran koncesionar koji će povisiti cijenu usluge za lokalno stanovništvo ili će mu ograničiti pristup javnom dobru, kao i koncesionar koji će koristiti javno dobro na ekološki ili društveno neprihvatljiv način.
KLGB Srđ je Grad pridružuje se zahtjevima brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana okupljenih u Pokret otoka da se pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu.

KLGB Srđ je Grad

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *