O Gradu: Placa, ili Stradun

Objavljeno prije 2 godine  -  - 2godine ago 56


Središnja ulica našeg Grada zove se izvorno Placa, kasnije nazvana Stradun prema pogrdnoj venecijanskoj riječi za uličetinu, što je danas ostao uvriježen naziv.

Spaja zapadni i istočni dio Grada, omeđuju je dva zvonika (franjevačkog samostana i gradskog sata), a na početku i kraju je obilježavaju trgovi i fontane. Dvije Onofrijeve česme postavljene su u tlocrtu Dubrovnika kao krajnje točke zamišljene crkve u kojoj je velika fontana sa 16 isklesanih glava krstionica, a vitka mala fontana pod zvonikom – posudica za svetu vodu. U vrijeme kad je Onofrio della Cava gradio ove česme, voda je imala razumljivo i snažna teološka značenja, pa nije slučajno što je u tlocrtu Grada naglasio i tu dimenziju. O tome najbolje svjedoči činjenica što s Onofrijevih fontana nisu smjeli piti i Židovi, već su se morali zadovoljiti svojom manjom žudioskom česmom.

Placa je duga 292 metra i potezom od Vrata s Pila do Vrata s Ploča ide od donošenja Statuta o sanitarnim mjerama u 13. stoljeću kao glavni kolektor kanalizacije. No današnji izgled ulice iz poslijepotresnog vremena je ostvaren uglavnom po zamisli rimskog inženjera Giulija Cerrutija, u jednostavnom baroknom stilu. Ujednačena pročelja stambenih zgrada, odmjereno oblikovana, sa skromnim izradama, iskaz su stoljetnih svojstava Dubrovnika: mjere i sklada.

Fasade sjeverne strane su dvokatne, do otprilike polovine prozori gornjeg kata su manji, a u drugom dijelu prozorni dvoredovi su jednaki. Pročelja južne strane do Široke ulice su dvokatna s velikim prozorima u prvom katu i malim u gornjem dijelu. Od Široke ulice do Luže pročelja su trokatna, s manjim prozorima na prvom i trećem katu, a većima u srednjem katu. Ritam cjeline pojačava niz jednakih dućana s vratima na koljena u prizemljima. Prije ovoga, kuće na sjevernoj strani od palače Sponza imale su trijemove do sredine ulice.

Današnji Stradun sačuvao je svoju autentičnost s manjim preinakama na sjevernoj strani, na primjer 1801. godine je uklonjena crkva Petilovrijenci. O veoma uspjelom urbanističkom rješenju u kojem se zrcali ljudsko mjerilo s ushitom su govorili i pisali mnogi učeni i kulturni suvremenici. Placa je i danas svojevrsna agora, sjecište i sastajalište kako domaćih ljudi tako i turista.

 

Tea Bundalo

56 preporuka
comments icon 0 komentara
0 komentara
929 pregleda
bookmark icon

Write a comment...

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *