Input your search keywords and press Enter.

Mjesec hrvatskoga jezika

Mjesec hrvatskoga jezika – 21. 2- 17. 3. ; Razgovor s povodom – Divanimo, dakle postojimo

 

I ove godine od 21. veljače do 17. ožujka Dubrovačke knjižnice obilježit će Mjesec hrvatskoga jezika, manifestaciju koja se na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Hrvatskoj obilježava od 2014. godine. Sam cilj manifestacije je isticanje važnosti očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznavanje javnosti s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću.

Ovogodišnji program Dubrovačke knjižnice započinju u utorak, 21. veljače, u 18 sati divanjenjem staroštokavaca i novoštokavaca o materinskome jeziku, kada u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika organiziraju predstavljanje knjige Divanimo, dakle postojimo (Matica hrvatska – Ogranak Osijek, 2014.) dviju autorica – prof. dr. sc. Milice Lukić i Vere Blažević Krezić. Riječ je o znanstvenoj zbirci koja donosi 11 književnojezičnih i jezičnopovijesnih studija sadržajem usmjerenih na jezičnu, književnu i glagoljašku Slavoniju nekada i danas. U dvije protočnom temom – jezikom/govorom – povezane cjeline svoje su mjesto, uz mjesne govore slavonskoga dijalekta (tzv. zavičajni idiom autorica knjige), pronašli stupovi slavonske književnosti – Matija Antun Relković i Joza Ivakić, mali i (ne)zaboravljeni pisci slavonski poput Josipa Lovretića i Mare Švel Gamiršek te slavonski glagoljaši – gagulani – koji u tisućgodišnjemu kontinuitetu, od 19. stoljeća osnaženi zaštitom biskupa J. J. Strossmayera, velikoga ćirilometodijanca, oplemenjuju materijalnu i duhovnu kulturu Slavonaca i oblikuju slavonski identitet.

Predstavljanje knjige nagrađene Poveljom uspješnosti (Dani Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci, 2014.) i Zlatnom poveljom Matice hrvatske (Sinj, 2016.) zadržat će, sukladno s temom, formu divana/razgovora/glagoljanja između dviju autorica i publike. U tome razgovoru s povodom prof. dr. sc. Milica Lukić prodivanit će o odnosu hrvatskoga standardnog jezika i organskih idioma, ponajprije mjesnih govora slavonskoga dijalekta, o mjestu i ulozi hrvatske dijalektne književnosti i marginaliziranju slavonskoga glagoljaštva u čiji se sadržaj, s punim pravom, mogu upisati dubrovački i dalmatinski, hrvatskoćirilički i glagoljički, prinosi.

MILICA LUKIĆ redovita je profesorica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Na matičnome fakultetu predaje sljedeće kolegije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini: Staroslavenski jezik 1, Staroslavenski jezik 2, Slavenska pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Jezična prošlost u sadašnjosti, Metodologija znanstvenoga rada, Akademsko pismo, Srednjovjekovni simboli i njihova značenja i dr. Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost u Cetinju (Crna Gora) predaje Uvod u lingvistiku i Staroslovenski jezik. Dugogodišnja je predstojnica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju, a od 2014. do 2016. godine bila je pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Trenutačno je aktivna u ulozi voditeljice Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku. Autorica je nekoliko znanstvenih knjiga među kojima je Poveljom uspješnosti (Dani Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci, 2014.) i Zlatnom poveljom Matice hrvatske (Sinj, 2016.) nagrađena knjiga Divanimo, dakle postojimo. Književnojezične i jezičnopovijesne studije (Matica hrvatska – Ogranak Osijek, Osijek, 2014.). Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz paleoslavističke i paleokroatističke te ćirilometodske problematike, a onda i iz problematike hrvatskih i crnogorskih filoloških i kulturnih veza, slavonskoga dijalekta, metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti, književne teorije i povijesti i dr. Osnivačica je glumačke studentske skupine Glagoljica rediviva čiji je zadatak popularizacija glagoljskoga pisma i ćirilometodske baštine.

VERA BLAŽEVIĆ KREZIĆ poslijedoktorandica je pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Sudjeluje u realizaciji kolegija (vježbe i seminari) Staroslavenski jezik 1, Staroslavenski jezik 2, Slavenska pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma i dr. Dana 18. svibnja 2016. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uspješno je obranila doktorski rad Jezik Misala Dragutina Antuna Parčića pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Milice Lukić i prof. dr. sc. Matea Žagara. Uz prof. dr. sc. Milicu Lukić suautorica je jedne znanstvene monografije (Divanimo, dakle postojimo – književnojezične i jezičnopovijesne studije, Matica hrvatska – Ogranak Osijek, Osijek, 2014.), dvadesetak znanstvenih i stručnih te popularnih radova koji su usmjereni na paleoslavističku, paleokroatističku i ćirilometodsku problematiku, slavenska pisma, hrvatsku dijalektologiju, književnoteorijske i književnopovijesne teme te na zavičajnu problematiku (tzv. slavonistika). Od 2014. godine izvodi nastavu fakultativnoga proseminara Jezik i pismo hrvatskih srednjovjekovnih tekstova na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku. Na 44. i 45. hrvatskome seminaru za strane slaviste radila je i kao novinarka/urednica mrežnih stranica Škole.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *