Input your search keywords and press Enter.

Ljetne opasnosti: Prekomjeran unos soli i dehidracija

Pažljivim odabirom namirnica i dovoljnim unosom vode spriječite zdravstvene tegobe

Voda je najvažniji element za naš organizam i zato nedovoljan unos može dovesti do dehidracije, posebice ljeti kada se najviše znojimo. Također, vrlo često upadamo u zamku i konzumiramo neprikladnu i preslanu hranu, što našem organizmu itekako šteti. Kako bi se spriječila dehidracija organizma treba piti dovoljno tekućine, jesti hranu bogatu vodom, poput juha, voća i povrća te konzumirati laganije i manje slane obroke.

Preporuka: 1 do 1,5 litra vode dnevno
Kronični nedostatak vode slabi mentalne funkcije, dovodi do rizika za razvoj raznih komplikacija, zaraznih bolesti, bubrežnih kamenaca i zatvora. Mala djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima najviše su izloženi riziku dehidracije, a kroz znojenje i dehidraciju gubimo i neke važne elektrolite. Poznato je zato da je preporučeni unos vode, odnosno tekućine oko 1 do 1,5 litre dnevno.

Sol je važna za normalno funkcioniranje organizma, no treba pripaziti na količinu
Natrij je bitan za normalno funkcioniranje organizma i sastavni je dio većine tekućina u ljudskom organizmu, no dnevne potrebe su relativno male. Većina smjernica preporuča dnevni unos natrija od 2,3 grama i manje, a što preračunato u kuhinjsku sol iznosi 5 do 6 grama, odnosno 1 čajnu žličicu, dok ga mi unosimo 2 do 3 puta više, najčešće kroz kuhinjsku sol. Povećani unos soli, uz ostale čimbenike rizika, izaziva porast krvnog tlaka, što dovodi do povećane opasnosti od srčanog i moždanog udara.

Međunarodna studija (Intersalt) proučavala je unos soli odnosno natrija u odnosu na krvni tlak. Na uzorku od 10.079 ljudi u dobi od 20 i 59 godina dokazana je jasna veza između prehrambenog natrija i krvnog tlaka. U zajednicama u kojima je prosječna potrošnja natrija bila niska, samo 1,7 posto ispitanika imalo je visok krvni tlak, dok je njegova pojava kod ispitanika s visokom potrošnjom natrija čak 13,4 posto, odnosno 7,9 puta viša.

Hrvatski građani u organizam prosječno unose znatno veće količine kuhinjske soli
Premda hrvatski građani prosječno unose znatno veće količine kuhinjske soli od dopuštenog, velika većina smatra da ne jede preslanu hranu. Znanstvena radna skupina Hrvatske agencije za hranu dala je znanstveno mišljenje o važnosti i učincima smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi te ustvrdila da svijest opće populacije o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli nije dovoljna.

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *