Izložba Vlaha Bukovca iz privatnih zbirki

Izložba povodom stošezdesete obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara, začetnika i glavnog predstavnika hrvatske moderne, Vlaha Bukovca na kojoj će biti predstavljena djela iz privatnih zbirki, rijetko kada dostupna očima javnosti, bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u četvrtak, 12. studenoga u 19 sati.
Kustosica izložbe, Vesna Delić Gozze ovako je u katalogu između ostaloga opisala izložbu: „O stotinušezdeset godina od rođenja velikoga slikara i izuzetnoga portretiste ova je izložba u svojem sažetom pregledu, kompendij stvaralačkoga Bukovčeva puta i to primjerima koji su pronašli povlaštena mjesta u privatnim zbirkama svojih vlasnika. Te zbirke kao čuvarice vrednota, sadrže mnoge od iznimnih Bukovčevih djela i time postaju mjesta muzeja u malome.“ Za Bukovčev rad Delić Gozze zapisala je: „Autorova interpretativna pozicija pokazuje njegovo suvereno vladanje prenošenja vizualne pojavnosti pa portretirani zadržavaju vlastiti, puni psihološki integritet bez ustrajavanja na karakterističnim detaljima fizionomije (likovnim autorima počesto kao lakšim putem u portretiranju). Ali su na Bukovčevu slučaju portreti nositelji i slikareva približavanja, empatije prema fizičkom integritetu bez obzira na društvene i statusne utemeljenosti tih modela.“
Igor Zidić, autor teksta u katalogu, ovako je opisao ovog velikog slikara i njegov rad: „Bukovac je, u neku ruku, bio slikar-kamera: sposoban na platno prenijeti i najsitnije pojedinosti slikanog lika – i u valjanim razmjerima – a opet i više od toga: bio je promatrač koji je lako spoznavao druga bića. Bez toga ne bi bio ono što nedvojbeno jest: najbolji naš majstor u tome žanru i jedan od najodličnijih europskih portretista svoga doba. (…)Samo u najranijim, amaterskim i mladenačkim portretima članova obitelji osjeća se stanovit napor oko postignuća sličnosti. Od trenutka kad debitira na Salonu 1882. godine njegov kist više nema problema s mimetičkim približavanjem modelu; od tada pa do kraja posvećuje se nevjerojatnom ležernošću i samopouzdanjem slikanju integralnih portreta koji i nisu drugo do naročito fin i nadasve kompleksan splet psihofizičkih značajki modelâ u slikarovim očima, iskustvu i duhu.“

BIOGRAFIJA:
Vlaho Bukovac rođen je 4. srpnja 1855. u Cavtatu. 1874. u San Franciscu započinje njegovo „amatersko“ bavljenje slikarstvom te prve poduke iz slikanja. Uz pomoć dubrovačkog pjesnika Meda Pucića, 1877. odlazi u Pariz. Zahvaljujući maloj studiji Ruka biva primljen na École des Beaux Arts, u klasu profesora Cabanela. 1878. po prvi put izlaže na Pariškom Salonu. Sve do 1893., Bukovac na Salonu izlaže slike na temu Crnogorki, aktove i portrete. Veliki broj portreta ostavlja u Engleskoj gdje, od 1886., boravi u nekoliko navrata, zahvaljujući suradnji sa engleskim trgovcima umjetninama Vicars Brothers. Dolaskom u Zagreb 1893. postaje pokretač likovnih događaja te svojim utjecajem na cijelu generaciju mladih slikara sudjeluje u stvaranju temelja hrvatske Moderne. 1896. većina tih umjetnika, s njim na čelu, izlaže na Milenijskoj izložbi u Pešti. 1897. potaknuo je mlade umjetnike na istupanje iz koncepcijski zastarjelog Društva umjetnosti i na osnivanje Društva hrvatskih umjetnika. 1898. u Umjetničkom paviljonu organizirali su veliku izložbu Hrvatski Salon. No, neposredno prije otvaranja izložbe, zbog kulminacije nesuglasica s Izidorom Kršnjavijem napušta Zagreb i vraća se u Cavtat gdje slika vedute i pejzaže Cavtata i dubrovačkog kraja, portrete obitelji i prijatelja. Za župnu crkvu sv. Nikole slika dioramu Kristov grob. U to vrijeme oslikao je i strop Bondinog teatra u Dubrovniku. 1900. izlagao je na Svjetskoj izložbi u Parizu, a 1901. po drugi put izlaže na venecijanskom Biennalu. 1902. odlazi u Beč gdje 1903. ima samostalnu izložbu. Za vrijeme boravka u Beču, Bukovcu stiže poziv iz Praga na upražnjeno mjesto izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti gdje provodi posljednjih dvadesetak godina života. Prvu samostalnu izložbu u Pragu imao je 1915. Za vrijeme rata piše autobiografsku knjigu Moj život, 1918. u Zagrebu. Umire 23. travnja 1922. u Pragu. Ispraćen je i pokopan u Cavtatu.
Izložba ostaje otvorena do 27. prosinca 2015. godine.

Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h

Veselimo se Vašem dolasku!

Umjetnička galerija Dubrovnik