Input your search keywords and press Enter.

HUP PREDSTAVLJA GOSPODARSTVO BUDUĆNOSTI

Četiri poteza koja spašavaju Dubrovnik od opće pomutnje, a grad pretvaraju u tehnološku oazu

Slike Dubrovnika u kojem vlada gužva i opća pomutnja obišle su svijet, priznaje Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Više je svjetskih medija, uključujući i britanski Guardian, prošle godine Dubrovnik izdvojilo kao negativan primjer turističkih gužvi, a to je nagnalo gradonačelnika Frankovića da napravi prijeko potreban akcijski plan održivog turizma. Održivo poslovanje tvrtki i upravljanje gradovima bit će centralna tema konferencije “Održivost – budućnost poslovanja”, najvećeg takvog događanja u ovom dijelu Europe u organizaciji HUP-a i UN Global Compacta, koja će se održati 22. listopada 2018. u hotelu Excelsior u Dubrovniku. Gradonačelnik Franković na konferenciji će predstaviti svoj plan održivog razvoja svjetski poznatog Grada.

– Shvatili smo da jednostavno nije održivo imati četiri ili više kruzera u gradu istovremeno i to nam je bila prva mjera koju smo realizirali u ovoj sezoni – ističe. Napravili su, naime, raspored i uvjerili kruzer kompanije da pomaknu odlaske i dolaske tako da su u svakom trenutku po dva kruzera na pristaništu.

– Kako jedan prilazi tako drugi dolazi. Ovo je bila prva godina u kojoj smo uspjeli umanjiti problem prenapučenosti grada – napominje Franković i dodaje da ne misle stati na tome. Od iduće će godine u Dubrovnik moći uploviti samo dva kruzera dnevno, od ponedjeljka do nedjelje, koji će dovesti najviše 5 tisuća turista u jednom danu. Pomak je to u odnosu na prošlu godinu kada je Dubrovnik primao i po sedam kruzera dnevno što je stvaralo nesnosne gužve.

Drugi problem koji je hitno tražio rješenje, priča Franković, jesu izletnički gosti. Posjetitelji koji na jednodnevni izlet dolaze iz obližnjih destinacija poput Međugorja, Makarske ili Korčule napune i do 100 autobusa koji svaki dan čekaju na vratima grada.

– To smo morali regulirati. U četvrtak i subotu, na dane kada nam dolaze kruzeri, izletnički autobusi nisu mogli ući u grad. Moram reći da je odluka bila teška, ali turističke agencije i turoperatori, svi su se složili da se nešto mora poduzeti – priča.

Uz to, uklonili su čak 80 posto prodajnih štandova koji su prodavali suvenire i izlete. Odrekli su se tako ukupno 3 milijuna kuna koliko su dobivali od najma javne gradske površine, ali takav je potez bio nužan jer su morali oslobodili više gradskog prostora za kretanje turista.

Prema riječima Frankovića, i te su “vatrogasne” mjere dio strategije održivog turizma koji je ured dubrovačkog gradonačelnika u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, predstavio početkom godine. No uz kratkoročne mjere, postavljeni su i dugoročni ciljevi poput izgradnje kanalizacijskog sustava.

Akcijski plan za gospodarstvo budućnosti

Svatko tko želi biti dio gospodarstva budućnosti dolazi u Dubrovnik 22. listopada. Na najvećem skupu u zemlji o održivom poslovanju HUP I UN Global Compact okupljaju inovativne i odgovorne tvrtke, ministre gospodarstva, obrazovanja, rada, predstavnike UN-a i menadžere iz 30 zemalja da bi zajedno donijeli plan za razvoj održivog gospodarstva. “Hrvatska tvrtke trebaju se što prije pokrenuti. Građani očekuju od njih da posluju odgovorno, održivo, etično i da ulažu u inovacije u cilju stvaranja boljeg društva. U suprotnom – bit će kažnjene”, poručuju lideri HUP-a, UN Global Compacta, ekonomisti i direktori dijela hrvatskih tvrtki uoči dosad najvećeg skupa u zemlji o održivom poslovanju.

 

– Morate znati da je dubrovačka infrastruktura predviđena za 43 tisuće stanovnika i teško može primiti dvostruko veći broj ljudi koliko ih je u sezoni. Zato smo u procesu pripreme za realizaciju kanalizacijskog sustava za koji ćemo, nadamo se, iz EU fondova povući i do 500 milijuna kuna – priča. Nešto manji iznos tražit će sanacija oborinske odvodnje. Rekordna kiša koja je pogodila Dubrovnik početkom listopada, nevjerojatnih 260 litara po metru kvadratnom, ukazala je i na problem bujica i zadržavanja vode na gradskim ulicama koji se gradonačelnik nada riješiti izgradnjom oborinske odvodnje vrijednom ukupno 35 milijuna kuna.

Iako je većina mjera vezana za održivo upravljanje gradom u ljetnim mjesecima, Franković otkriva da ima i druge ambicije za Grad. Budući da je 90 posto svih djelatnosti u Dubrovniku vezano uz turizam ideja je gradonačelnika napraviti svojevrsnu gospodarsku disperziju i od Dubrovnika napraviti IT oazu.

– Kako je Dubrovnik slabo prometno povezan tražili smo sektor u kojemu takva povezanost neće predstavljati problem i to smo pronašli u IT sektoru – objašnjava i dodaje da je to sektor koji samo može rasti i dalje napredovati. Njegov je ured u suradnji s Rochester Institut of Technology i Sveučilištem u Dubrovniku osnovao fond koji stoji na raspolaganju startup-ima sa sjedištem u Dubrovniku.

– Sredstva će biti osigurana već za iduću godinu, a ukupni budžet fonda bit će 3 milijuna kuna. Poslije toga ćemo, ovisno o interesu, podizati sredstva – kaže Franković tvrdeći da je fond inicijalni poticaj za sve mlade ljude koji žele inovacijama ući u tehnološki sektor, a za to im nedostaje novca.

Startup-ovi će na raspolaganje dobiti i gradske prostore u kojima mogu raditi. Iako točna lokacija još uvijek nije određena Franković razmišlja preurediti veliko skladište u poslovne prostore gdje bi svi startup-ovi mogli raditi zajedno i razmjenjivati ideje.
Detaljnije informacije o programu konferencije “Održivost – budućnost poslovanja” i prijavama potražite na www.hup.hr.

Filip Pavić
jutarnji.hr

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *