Input your search keywords and press Enter.

Foto: Predavanje Ivane Lovrić Jović o dubrovačkom govoru

Rječnik dubrovačkoga govora neodgovodiv je zadatak znanstvene scene

Ivana Lovrić Jović održala je predavanje pod nazivom Suvremeni dubrovački govor: nazbilj ili nahvao? u petak, 4. ožujka , u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u sklopu programa obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika u organizaciji Dubrovačkih knjižnica.

Glavna misao vodilja tijekom cijeloga predavanja bila je potreba za izradom rječnika dubrovačkoga govora. Lovrić Jović ističe kako je dubrovački govor mjesni govor, dakle organski idiom najnižeg ranga te kako ga se ne smije miješati sa standardnim jezikom koji je neorganski idiom najvišega ranga i funkcionira kroz niz strogih pravila. Također potsjetila je i na važnu ulogu dubrovačkoga govora u standardizaciji hrvatskoga jeziak te naglasila kako „dubrovački govor (Gundulićev jezik) čini temelj hrvatskoga jezika podjednako kao što toskanski govor (Danteov, Boccacciov i Petrarcin jezik) čini temelj talijanskoga jezika!“

Tijekom prošlosti dubrovački govor bio je pod utjecajima drugih jezika. Ispreplitao se utjecaj talijanskoga (trgovina i diplomacija), latinskoga (crkva, gimnazije, javna služba), hrvatskoga ( u obitelji) i toskanskoga talijanskoga jezika. Danas je na suvremeni dubrovački govor uočljiv utjecaj hrvatskoga standarda, zagrebačkoga govora, doseljenika iz hercegovačkoga zaleđa  i globalni utjecaj engleskoga jezika.

Lovrić Jović najavila je i osnivanje podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Sveučilištu u Dubrovniku što će zasigurno doprinjeti cilju izrade rječnika temeljenog isključivo na znanstvenim načelima.

„Dubrovački govor ima status zaštićene nematerijalne baštine pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, no to ne jamči njegovo samoočuvanje pa čak ni njegovo arhiviranje!

Izrada rječnika dubrovačkoga govora neodgovodiv je zadatak znanstvene scene“ – zaključuje Jović Lovrić.

Ivana Lovrić Jović

Ivana Lovrić Jović, Dubrovkinja s adresom u Zagrebu, znanstvena je suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Institut je trenutačno jedina znanstvena ustanova koja na visokoj razini radi na promicanju dubrovačkoga govora, a sudjelovao je i u nastojanjima da se dubrovački govor uvrsti u popis zaštićenih kulturnih dobara kao nematerijalna kulturna baština.

Radovi Ivane Lovrić Jović o dubrovačkome govoru objavljeni su u nizu časopisa i zbornika, a u izdanju  Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljene su i dvije njene knjige: Ja, Krsto Lučin Dubrovčanin, činim ovi testamenat — : jezična analiza dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća s transkripcijom i rječnikom (2015.) te O starome dubrovačkom govoru nazbilj : jezična analiza dubrovačkih frančezarija (2014.).

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *