

Izložba ”Knežev dvor u Dubrovniku, utvrda – palača – muzej” otvorena je u srijedu, 5. listopada u Kneževu dvoru u Dubrovniku.
Središnji je to projekt Dubrovačkih muzeja u 2016. godini koji je posvećen Kneževu dvoru, najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku i sjedištu političke moći Dubrovačke Republike, a povodom 580. obljetnice početka njegove izgradnje. Na izložbi je izloženo 70-ak djela, a izložbu prati i reprezentativni katalog te impresivna 3D animacija razvojnih faza zgrade kroz povijest.
Mnogobrojne posjetitelje na otvorenju pozdravila je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, uz to i voditeljica projekta i kustosica izložbe, izrazivši nadu da će ova izložba na kojoj su objedinjena sva dosadašnja znanja o Dvoru, uz sva otvorena pitanja, kojih ima mnogo jer je riječ o graditeljski slojevitom zdanju, biti poticaj za buduća multidisciplinarna istraživanja.
– Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj izložbi koja je namijenjena najznamenitijem spomeniku upravne arhitekture na cijeloj istočnojadranskoj obali, koji je stoljećima bio središnja palača vlasti male i samosvjesne dubrovačke države. Izložba je koncipirana u više tematskih cjelina, one s jedne strane obrađuju arhitektonski razvoj dvora od srednjeg vijeka pa sve do 17. i 18. stoljeća, dok se s druge strane bavi njegovom funkcijom kao sjedištem upravnih tijela Republike te nas upoznaje i s njegovom manje poznatom dimenzijom da je Knežev dvor bio poprište i svakidašnjeg života kao i s njegovom sudbinom nakon ukinuća Republike te današnjom funkcijom. – pojasnila je Vilać.
Na otvorenju izložbe govorili su i dr. sc. Nada Grujić, koja je za izložbu i katalog obradila arhitekturu Kneževa dvora u srednjem vijeku i renesansi obnove, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, koja je obradila obnovu u vrijeme baroka te akademik Igor Fisković koji je bio zadužen za prikaz kiparstva na palači Kneževa dvora.
– Dvor u sebi samome predstavlja sebe i to je u svakom slučaju u ovom gradu koji vrvi od spomenika u ovom malom prostoru, itekako značajan trenutak kad se radi o najhomogenijem spomeniku u njegovoj cjelini. O tome rječito govori jedna diskretna ali izvrsno ciljana izložba, a s druge strane jedan izvrstan katalog koji iznosi čitav niz istraživačkih rezultata, pogleda, hipoteza i relativno čvrstih zaključaka. – rekao je Igor Fisković.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Andro Vlahušić. Istaknuo je kako aktualnu obnovu Grad samostalno financira s 12 milijuna kuna, napomenuvši da druga faza obnove na Dvoru kreće 1. prosinca. Rekao je da vjeruje kako je i ova izložba “zapravo najbolja moguća stručna, profesionalna i javna rasprava što je budućnost druge faze Kneževa dvora”.
Autori tekstova u katalogu i na izložbi su, uz muzejske stručnjake, i vanjski suradnici, mahom ugledni znanstvenici, vrsni poznavatelji dubrovačke baštine među kojima prof. dr. sc. Nada Grujić, akademik
Igor Fisković, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Nella Lonza, Ivan Viđen, Marin Ivanović, dr. sc. Lovro Kunčević i iz Dubrovačkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender.
Ova izložba, koja ostaje otvorena do 30. studenoga 2016., nastavak je središnjih godišnjih izložbenih projekata, kojima Dubrovački muzeji brendiraju Dubrovnik na temelju njegove bogate kulturne i povijesne baštine.
Izložbu prati široka promotivno-edukativna akcija usmjerena prema najširoj publici, a uz promidžbene materijale i edukativne radionice, ponuđen je i izbor muzejskih suvenira inspiriranih Kneževim dvorom.