Input your search keywords and press Enter.

Početak travnja u znaku ruske umjetnosti u Dubrovniku: Dani ruske kulture od 4. do 9. travnja

Ljubitelji Ruske kazališne škole napokon će doći na svoje jer se ovog travnja, točnije od 4. do 9.  u Dubrovniku održavaju Dani Ruske kulture u sklopu Dubrovnik Art Foruma. Zahvaljujući Kazalištu Marina Držića koji se ovog puta predstavlja kao organizator i domaćin moći će se pogledati pet predstava repertoara Škole-studija MHAT (Škole-studija Moskovskog umjetničkog akademskog kazališta), a za vrijeme trajanja festivala odvijat će se i kazališna radionica svjetski priznatog redatelja i pedagoga Viktora Rižakova i njegovih priznatih kolega – mentora, voditelja Škole-studija MHAT koju će, uz svoje nastavnike, pohađati studenti kazališnih akademija iz Zagreba, Splita i Osijeka. U sklopu Dubrovnik Art Foruma u više galerijskih prostora, ali i na vanjskim lokacijama izlagat će i petoro umjetnika koji su svaki na svoj način bili ili još uvijek jesu vezani uz MHAT, a jednako tako će nešto za sebe naći i ljubitelji opernih arija.
Po riječima samog Viktora Rižakova kazalište je mjesto gdje se može pobjeći. Ono možda ne može biti ozbiljno, ali stvarajući kazalište imamo ozbiljne ciljeve: promijeniti nešto u čovjeku koji gleda. Ono što je neozbiljno, postaje ozbiljno u percepciji. “U kazalištu se može raditi samo 24 sata na dan. Mi čitavo vrijeme istražujemo. Prevrćemo po nekoj literaturi. Razjašnjavamo što se tamo, dovraga, događa, u čemu je smisao njihovih radnji. Koja je svrha ovih nemirnih ljudi — junaka književnih djela. Neki ljudi su nam ostavili tekstove. Ja sam osam puta pročitao “Rat i mir”. Postoje ljudi koji znaju što se u romanu događa. A ja ništa ne razumijem. Mi smo dužni u kazalištu pronaći ekvivalent izražajnosti napisanih riječi.” Kada je autor iščitan do te mjere da je postao tvoj “neprijatelj”, i ti ga njegovim riječima demantiraš, tek tada započinje interakcija, dijalog sa tim tekstom. Kada raspravljaš s autorom kao da je tu, kao da je živ. Tu, s tom vibracijom, počinje kazalište, veli nam Viktor Rižakov. Sve to na djelu moći će publika vidjeti u pet predstava na sceni KMD, a na radionicama će naši studenti i njihovi nastavnici dobiti uvid u metodu i proces rada na tako mišljenom kazalištu.
Moskovski hudožestveni akademski teatar (ruski naziv Moskovskij hudožestvennyj akademičeskij teatr: Moskovsko umjetničko akademsko kazalište, akronim MHAT), kazalište koje su 1898. kao Moskovskij hudožestvennyj teatr (MHT; pridjevak akademski dodan mu je 1920) osnovali K. S. Stanislavski i V. I. Njemirovič-Dančenko. Odbacujući sve što je bilo suvišno i šablonsko na dotadašnjoj sceni, protestirajući protiv starih načina glume i teatralnosti, osnivači toga kazališta željeli su obnoviti tradiciju ruske realističke književnosti te tražili način da kazalište približe što širemu krugu gledateljstva. Upozoravajući na načelo društvenih obveza umjetnosti, MHAT je na repertoar postavljao u prvom redu ona djela koja zbog njihove društvene poruke tadašnja državna kazališta nisu prikazivala. Uz drame M. Gorkog i A. P. Čehova, kojima je kazalište pridavalo osobitu pozornost, na repertoaru su bila i djela A. S. Gribojedova, N. V. Gogolja, A. N. Ostrovskoga, L. N. Tolstoja, I. S. Turgenjeva i dr. Stvarajući produhovljen realistički sustav interpretacije, u smislu »življenja na sceni«, Stanislavski je to kazalište proslavio i izvan ruskih granica. Gostovanjima po Europi i Americi MHAT je uvelike utjecao na kazališnu umjetnost u svijetu. To je kazalište dalo niz istaknutih glumaca (V. I. Kačalov, I. M. Moskvin, L. M. Leonidov, O. L. Knipper-Čehova) i redatelja (V. E. Mejerholjd, J. B. Vahtangov, L. A. Suleržicki i dr.).
„SKAЗKI/BAJKE“ su izložbeni projekt petero mladih ruskih umjetnika koji djeluju na dodirnom području kazališta i suvremene likovne umjetnosti. Projekt je posvećen istraživanju mita o Rusiji. Rusija je država čiji se kulturni kod mijenja gotovo svakog desetljeća; država je to koja proživljava rekordan broj političkih uređenja s vlastitim ideologijama koje najčešće brišu sve ono što je postojalo prije njih.
Umjetnici projektom „SKAЗKI/BAJKE“ istražuju svoju državu kroz prizmu tradicionalne arhetipske forme „bajke“. Služeći se tradicionalnim ruskim znakovima, trendovima i meta-sižeima hrvatskom se gledatelju predstavlja petero umjetnika u dvadesetim i tridesetim godinama. Interpretirajući i integrirajući, približavajući se i udaljavajući se, umjetnici stvaraju vlastite „objekte bajke o Rusiji“.
U glazbenom dijelu, u velikoj koncertnoj sali Umjetničke škole Luke Sorkočevića, uz klavirsku pratnju Helene Tomašković, moći ćemo uživati u poznatim opernim arijama i duetima u izvedbi sopranistice Anastazije Belukove i tenora Alekseja Nekljudova. Oboje su nagrađivani pjevači mlađe generacije, s već brojnim zapaženim izvedbama na cijenjenim ruskim i međunarodnim pozornicama pod ravnanjem svjetski priznatih dirigenata.
(ulaznice za predstave, po cijenama od 60kn, 50kn i 30kn na blagajni kazališta, počevši od 29.3., u radnom vremenu blagajne: 9-12h i 18-20h, +385 20 321 088)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *