Input your search keywords and press Enter.

Festu 2016. predvodi Papin izvanredni odaslanik

Pismo o upućivanju posebnoga papinskoga izaslanika u Dubrovnik
Tiskovni ured Svete Stolice priopćio je 19. prosinca 2015. da je Sveti Otac imenovao kardinala Vinka Puljića da u njegovo ime predvodi Festu svetoga Vlaha 2016. (1) u prigodi 1700. obljetnice mučeništva sv. Vlaha i 600. obljetnice dubrovačkoga zakona protiv trgovine robljem. Papino pismo kojim postavlja svojega izvanrednoga odaslanika (2) nosi nadnevak 30. prosinca 2015., a objavljeno je na mreži 23. siječnja 2016. i u vatikanskom dnevniku L’Osservatore Romano od 24. siječnja 2016. (godište 156, br. 47153, str. 8). Napisano je na latinskom i počinje riječima „Insignis quidem“. Niže je njegov prijevod cjeloviti prijevod na hrvatski jezik.

Treći Papin izaslanik na Festi, ali prvi s ispravom o imenovanju
Rimski prvosvećenici šalju izaslanike u hrvatske krajeve od VII. stoljeća, od kad je papa Ivan IV. (640.–642.) uputio opata Martina da otkupi robove i kosti mučenika u Dalmaciji, preko opata Gebizona koga je papa Grgur VII. poslao da okruni kralja Dmitra Zvonimira u Solinu 8. listopada 1075. itd.
Sveta Stolica i Dubrovačka Republika imali su diplomatske odnose u obliku poklisara Dubrovačke Republike u Rimu i kardinala-pokrovitelja.
Od 1992. Hrvatska i Sveta Stolica imaju diplomatske odnose na razini apostolskoga nuncija, koji je ujedno i dekan diplomatskoga zbora u Zagrebu, i veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. Osim tih redovitih oblika zastupanja, pape upućuju posebne izaslanike za velika slavlja (Solin 1976., Nin 1979., Marija Bistrica 1984., Đakovo 1985., Hvar 1997., Šibenik 1998., Zadar 2005., Krk 2009., Kotor 2009., Ludbreg 2011., Sinj 2015.)
Papini izaslanici na Festi svetoga Vlaha bili su godine 1972. kardinal Franjo Šeper i godine 1993. godine kardinal Roger Etchegaray, ali ovo je prvi put da je objavljeno službena isprava o imenovanju Papina izvanrednoga odaslanika.

Prijevod Papina pismo Insignis quidem od 30. prosinca 2015.
Časnomu bratu Našemu
Vinku, svete Rimske Crkve kardinalu Puljiću,
vrhbosanskomu nadbiskupu metropolitu.
Ona doista vrla ljubav, koju Dubrovačka Crkva postojano iskazuje prema svetomu Vlahu mučeniku, jamačno ne dopušta propustiti ijedno veće slavlje ili javni spomen onoga čijem se mučeništvu navršava već sedamnaest stoljeća. Dapače, tomu se dodaje i spomen na šeststotu obljetnice onoga dubrovačkoga zakona kojim se zabranila trgovina robljem, jer su neki smatrali da se ljude može prodavati kao jeftinu trgovačku robu.
Stoga je posve pravično i prikladno da se taj događaj primjereno obilježi i zasluženo istakne. Ova proslava, naime, pruža prigodu ne samo spominjanja toga nebeskoga zaštitnika i promišljanja toga zakona, nego i potvrde valjanih odluka, čime se današnji ljudi navode na izvrsnija djela, a dostojanstvo se osobā odgovornije poštuje.
Naklonošću samoga milosrdnoga Gospodina, dakle, ovaj će se dvostruki spomen opet obnoviti trećega dana skoroga mjeseca veljače, u nazočnosti mnogobrojnoga skupa građana, kada će se prisjetiti nekadašnjih svjedočanstava pobožnosti i ljudskosti toga mjesta.
Stoga, budući da je časni brat Mate Uzinić, dubrovački biskup, zamolio da pošaljemo grimiznoga otca, prosudili smo da toj molbi treba udovoljiti kako bi se taj obred odvijao uzvišenije i bogatije. Zato, časni Naš brate, k tebi svraćamo misao smatrajući da ćeš izvrsno obaviti tu zadaću. I tako, potaknuti osobitom sklonošću, proglašavamo te i postavljamo Našim izvanrednim odaslanikom da predvodiš slavlje, kako mučeništva svetoga Vlaha, tako i odvraćanja od ropstva, trećega dana dolazećega mjeseca veljače u Dubrovniku.
Svekolikim ćeš dakle sudionicima i svim vjernicima ondje očitovati Našu dobrostivu volju, i jednako ih ohrabriti da obnavljaju i čuvaju tu drevnu pobožnost, kao i da njeguju ljudsko dostojanstvo po pravu i kako zavrjeđuje. Želimo da u Naše ime i s Našom ovlašću udijeliš apostolski blagoslov, da bude znakom duhovne obnove i dokazom višnjih milosti u budućnosti, dok ljubazno tražimo da prikazuju molitve za uspješno obavljanje Naše petrovske službe.
Iz vatikanskih dvora tridesetoga dana mjeseca prosinca godine 2015., tijekom Jubileja milosrđa (34, treće Našega papinstva.

Frano
s latinskoga preveo Petar Marija Radelj

——-
(1) Osobno ime Vlaho u hrvatskom je jeziku endemska imenica jer živi samo na ograničenu području hrvatskoga Juga. Zbog toga se i po pravilima hrvatskoga standardnoga jezika mora sklanjati onako kako se to čini na njezinu zavičajnom, matičnom području. Dakle, uvijek i samo uvijek samo po a-sklonidbi (koja se tako zove prema genitivnom nastavku): Vláho, Vláha, Vláhu, Vláha, Vlâho, Vláhu, Vláhom. Posvojni je pridjev: Vláhov, Vláhova, Vláhovo. Inače, armenski liječnik i veterinar, biskup Sebaste (danas Sivas u Turskoj), žrtva pogroma Crkve u Rimskom Carstvu, ubijen zbog vjere u Isusa Krista pod carem Licinijem u Maloj Armeniji godine 316., po nalogu Agrikole, upravitelja Kapadocije, slavi se u cijeloj Crkvi, a posebno u Dubrovniku kao njegov Párac (obranitelj, koji se zauzima da ga se poštedi). Na latinskom ima samo jedino ime sanctus Blasius, a na nekim je jezicima tako omiljen da ih ima više. Hrvatski se naziva svȇtī Blȃž i svȇtī Vláho; grčki Άγιος Βλάσιος što se starogrčki izgovara hagios Blásios, a novogrčki agios Vlasios; rumunjski sfântul Blasiu i sfântul Vlasie; engleski Saint Blaise, Saint Blaize, Saint Blase i Saint Blaze; portugalski são Brás i são Braz.
(2) Izvanredni odaslanik (prema latinskom missus extrăordĭnārĭus) ili posebni izaslanik (prema engleskom special envoy, francuskom envoyé spécial, kastilskom enviado especial, nizozemskom speciale gezant, njemačkom Sondergesandter, poljskom specjalny wysłannik, portugalskom enviado especial, ruski спецпосланник, slovenski posebni odposlanec, talijanskom inviato speciale) u Katoličkoj Crkvi jedan je od oblika zastupanja ili predstavljanja osobe Rimskoga Prvosvećenika. Legat ili izaslanik je krovni nazivnik za sve stupnjeve i vrste glasonoša Svetoga Otca. Papa postavlja izvanrednoga odaslanika za obilježavanje pojedinoga događaja i šalje ga da u njegovo ime predvodi pojedino slavlje. Zadaća se povjerava isključivo kardinalima, a prestaje izvršenjem povjerenoga naloga. Za razliku od izvanrednoga odaslanika, ostali papinski izaslanici (apostolski nuncij, apostolski poslanik /delegat/, promatrač, a prije su postojali i: pronuncij, internuncij, apostolski legat i apokrisiar) stalno predstavljaju Rimskoga Prvosvećenika pri partikularnim Crkvama ili državama ili javnim vlastima kojima su poslani (kanon 363. § 1.). Latinski izrazi imaju točno određene prevedenice na hrvatskom: ambasciator = veleposlanik, delegatus = poslanik, deputatus = zastupnik, legatus = izaslanik, missus = odaslanik, repraesentans = predstavnik.
(3) U židovstvu i kršćanstvu, jubilej (hebrejski jovel) posebna je godina oprosta grijeha i sveopćega pomilovanja. U mojsijevskom zakonu propisano je jubilej traje godinu dana i da dolazi na kraju svakoga sedmoljetnoga kruga subotnjih godina (hebrejski šmita). Prema Levitskom zakoniku 25, 8–13 te se godine trebaju osloboditi robovi i zatvorenici, oprostiti dugovi i posebno očitovati Božje milosrđe: „Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobađanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju otčevinu; neka se svatko vrati k svome rodu!“ (Levitski zakonik 25, 10). Prorok je naziva „godinom GOSPODINOVE milosti“ (Izaija 61, 2). U kršćanstvu se jubilej slavi kao sveta godina od 1300., kad ga je proglasio papa Bonifacij VIII. Od tada se održava redovito, svake 50., pa 25. godine, i izvanredno, kao o završetku Sabora, obljetnici otkupljenja ili sada, kao Sveta godina milosrđa 8. XII. 2015. – 20. XI. 2016. Jubilej je ustaljena prigoda hodočašćenja na sveta mjesta radi primanja sakramenata, molitve i pokore. Upravo je u tijeku trideseti po redu jubilej u Katoličkoj Crkvi. Prethodni su bili godine 1300. (Bonifacij VIII.), 1350. (Klement VI.), 1390. (odredio Urban VI., vodio Bonifacij IX.), 1400. (Bonifacij IX.), 1423. (Martin V.), 1450. (Nikola V.), 1475. (odredio Pavao II., vodio Siksto IV.), 1500. (Aleksandar VI.), 1525. (Klement VII.), 1550. (odredio Pavao III., vodio Julij III.), 1575. (Grgur XIII.), 1600. (Klement VIII.), 1625. (Urban VIII.), 1650. (Inocent X.), 1675. (Klement X.), 1700. (odredio Innocent XII, vodio Klement XI.), 1725. (Benedikt XIII.), 1750. (Benedikt XIV.), 1775. (odredio Klement XIV., vodio Pio VI.), 1825. (Lav XII.), 1875. (bl. Pio IX.), 1900. (Lav XIII.), 1925. (Pio XI.), 1933. (Pio XI.), 1950. (Pio XII.), 1966. (bl. Pavao VI.), 1975. (bl. Pavao VI.), 1983. (sv. Ivan Pavao II.), Veliki jubilej 2000. (sv. Ivan Pavao II.), Sveta godina milosrđa 2016. (Frano).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *