Dubrovački lazareti

Objavljeno prije 1 godina  -  - 1godina ago 57


– jedinstveni pomorsko sanitarni spomenik

„Na početku jugoistočnog dubrovačkog predgrađa Ploče, ispod samog puta koji nosi ime Frana Supila, uzdiže se povisokim zidom ograđena skupina povijesnih zgrada. Poznamo ih pod imenom lazareti. O njima ćemo ovdje govoriti, jer dubrovački lazareti predstavljaju jedan od rijetko sačuvanih pomorskih sanitarnih spomenika na Sredozemlju.

Zbog slabih higijenskih prilika u zemljama na Sredozemnom moru i na Balkanu, s kojima su Dubrovčani održavali trgovačke veze još od XIV. stoljeća, javljale su se u dalekoj prošlosti razne epidemije. Zajedno s robom koja se dovozila u Dubrovnik kao u tranzitnu luku ili u svoje konačno odredište, dovažani su uzročnici epidemije, ukoliko sama roba, odnosno članovi posada brodova ili pratioci karavana nisu već bili zaraženi na putovanju. Vremensko razdoblje između XIV. i XVIII. stoljeća povijest spominje kao najteže vrijeme haranja epidemije kuge i kolere u Europi i u Aziji. Naročito teške epidemije vladale su u primorskim trgovačkim gradovima na Levantu, s kojim su Dubrovčani najviše prometovali. Stari kroničari u svojim zapisima navode da je glavni uzročnik širenja epidemija na Bliskom Istoku bilo pomanjkanje svakog osjećaja i smisla za čistoću. Ulice gradova na Levantu bile su u ono vrijeme nečiste, nabacane svakovrsnim zaraženim otpacima preko kojih se zaraza prenosila na životinje i ljude.

Zaostali narodi Orijenta dovodili su pojave kužnih bolesti u vezu s mitološkim pojmovima. Zasnivali su ih na fatalizmu, demonima i zlim duhovima. Naročito su ih dovodili u vezu s astrološkim pojavama uslijed spajanja nekih zvijezda, a specijalno Marsa i Jupit[e]ra. Sami liječnici, koji se nisu slagali s gledištem da kuga dolazi kao posljedica vračanja, fatalizma ili astrologije, bili su nemoćni suzbiti epidemiju. Oni za to nisu imali ni potrebnih preparata ni zdravstvenih ustanova. Najviše što su mogli učiniti bilo je da su savjetovali ljudima u krajevima gdje se kuga pojavila, da bježe i da na taj način izbjegnu epidemiju. Razumije se da su ovakvi savjeti djelovali zastrašujuće. Ovakvi savjeti izazivali su seobe velikih razmjera. Ljudi iz sela sklanjali su se u gradove, jer su vjerovali da su u gradovima sigurno i bolje zaštićeni. Međutim, bezglavo srljanje u gradove dovodilo je u životnu opasnost i gradsko stanovništvo. Kao uspješne lijekove protiv kuge liječnici su preporučali: ocat, sumpor, bijeli luk, zatim kađenja raznim ljekovitim travama i tako dalje. Kako sva ta sredstva nisu mnogo pomagala u suzbijanju epidemija, koje su mnogo puta zahvaćale široka područja zemalja Europe i Azije, ljudi su došli na ideju da se epidemija može donekle suzbiti preventivnim mjerama izoliranja zaraženih bolesnika od zdravih ljudi, a s druge strane izoliranjem zdravog pučanstva od onih koji su eventualno mogli biti zaraženi.

Jednako kao i u pomorskim trgovačkim gradovima na Levantu epidemija kuge harala je i u gradovima u susjednoj Bosni i Hercegovini, pa je razumljivo da u takvim prilikama Dubrovnik, kao središte za izmjenu [razmjenu, tijek] trgovine, nije mogao biti pošteđen. Naročito katastrofalna kuga zabilježena je u Dubrovniku godine 1348. i od nje je stradalo preko 7.000 osoba [?]. Te iste godine kuga se javila i u Splitu, gdje je, prema opisu kroničara, izazvala teški pomor stanovništva. Godine 1400. u Dubrovniku se javila epidemija kuge, koja je harala pune dvije godine.

Teškim kušnjama izloženi Dubrovnik trudio se provesti sve moguće mjere protiv kuge kao [pošasti] onoga vremena. Zaključeno je da se u gradu uvedu stroge preventivne mjere, tzv. karantena ili četrdesetodnevnica na ljude i robu u dolasku. Kao mjesto gdje će ljudi i trgovačka roba biti podvrgnuti četrdesetodnevnoj karanteni određena je bila za neko vrijeme tvrđava Revelin. Međutim, godine 1627. dubrovačka republikanska vlada [za razliku od nepostojeće demokratske i slične] odlučila je da se izrade stalne stambene zgrade za ljude i spremišta za robu iz ‘sumnjivih krajeva’. Po prvotnom planu lazarete je trebalo izgraditi na Dančama. Ta je odluka izmijenjena, jer je 30. srpnja 1627. senat republike odobrio nacrt i usvojio prijedlog da se zgrade lazareta podignu na Pločama. Najprije su izgrađena tri dvorišta, te odgovarajući broj natkrivenih trijemova i stambenih zgrada za posade brodova, odnosno za pratioce karavana. Uz ove prve građevine izgrađena su kasnije još dva dvorišta i druge stambene zgrade. Svako dvorište u lazaretima imalo je po jedna vrata, koja su, okrenuta prema morskoj strani, služila za iskrcavanje robe iz brodova. S jedne i s druge strane dvorišta izgrađeni su prikriveni trijemovi s velikim arkadama. Ove trijemove u kojima se spremala roba, stari Dubrovčani su nazivali imenom ‘bagaferi’. U dvorištima koja su bila povezana s ‘bagaferima’ paljene su naslage raznih ljekovitih biljki, za koje se pretpostavljalo da u sebi imaju raskužnu snagu. ‘Bagaferi’ i dvorišta čine donje prizemlje lazareta. Iz ovih prizemnih dvorišta vodi po jedno stubište ili po jedna strma staza u gornje ograđeno veliko i zajedničko dvorište lazareta. Raspored zgrada i dvorišta može se najbolje vidjeti danas kada su trijemovi ovih povijesnih zgrada otkriveni. U gornjem glavnom dvorištu, iznad ‘bagafera’, izgrađene su male stambene zgrade, koje su, kako smo spomenuli, služile za stanovanje članovima posada brodova ili pratiocima karavana, koji su u Dubrovnik dolazili kopnenim putem. Stanari u ovim zgradama bili su istodobno čuvari robe smještene u ‘bagafere’. Svaka kućica imala je po jedan kontrolni prozorčić da članovi brodskih posada mogu paziti na uskladištenu robu.

Dio lazareta, koji leži prema gradu, izgrađen je godine 1633., tj. pet godina poslije gradnje južne skupine zgrada. (S) dogradnjom ovog novog dijela lazareti su imali ukupno pet dvorišta s deset trijemova ili ‘bagafera’ i deset stambenih kućica u gornjem dvorištu. Sve kućice su prizemne osim jedne jednokatnice. U ovoj je najvećoj zgradi bio stan i ured turskog činovnika, neke vrste trgovačkog predstavnika u Dubrovniku. Ovaj turski činovnik imao je ovlaštenje neograničenog suca za turske podanike koji su dolazili u Dubrovnik. Kako predaja spominje, osude ovog turskog suca bile su dosta krute i teške. U slučajevima kada bi se međusobno posvadili turski podanici, on je sve od reda batinao ne ispitujući pri tome tko je kriv, a tko nevin. U slučajevima sukoba između turskog podanika i podanika Dubrovačke Republike, turski sudac izricao je strogu kaznu turskom podaniku, dok bi podanika Dubrovačke Republike predavao republičkim vlastima.

(S) izgradnjom lazareta kao naročite preventivne zdravstvene zgrade pojava kuge je znatno suzbijena. Ona se javlja sve rjeđe u Dubrovniku i zahvaća daleko manje razmjere nego ih je zahvaćala u prošlosti. (S) daljnjim napretkom medicine, već krajem XVIII. stoljeća kuga je znatno suzbijena. Od tada se javlja s vremena na vrijeme tek u pojedinim slučajevima.

Nakon pada Dubrovačke Republike još nekoliko desetljeća upotrebljavane su zgrade lazareta za karantenu trgovaca koji su u Dubrovnik dolazili iz unutrašnjosti Balkana. Kasnije su lazareti upotrebljavani za vojne magazine. U drugoj polovici XIX. stoljeća lazareti su stradali od požara. Tom prilikom zgrade su ponov[n]o prekrivene. Istodobno su zazidane arkade u dvorištima, kao i sama vrata, koja su okrenuta prema moru. Iza Prvog svjetskog rata lazareti su ponov[n]o djelomično stradali od požara.

Povijesne građevine lazareta služile su starom Dubrovniku kao zaštitno sredstvo u borbi protiv kuge. Budućem Dubrovniku [nakon 1950. godine] one će služiti kao značajan turistički objek(a)t. Prema postojećem planu obnove i preuređenja lazareta ove zgrade će biti privlačan objek(a)t turističkog prometa. Po građevnoj osnovi u okviru lazareta bit će izgrađeni razni turistički i ugostiteljski objekti, uređaji za razonodu i kulturno-zabavni život, a sa zapadne strane velika bašča [vrt]. S južne strane je predviđeno moderno odjeljenje [dio] za kupače. Preko ovog svog dijela lazareti će biti spojeni s(a) gradskim kupalištem na Pločama, koje će biti također temeljito preuređeno.

Osnovni građevni [ob]lik zgrada bit će očuvan i nedirnut.

Lazareti, zaštitnici starog Dubrovnika od kuge, postat će jedan od faktora [čimbenika] privrednog napretka grada Dubrovnika.“ (R. R. [Rudimir Roter], Dubrovački lazareti – jedinstveni pomorsko sanitarni spomenik, Pomorac, god. II, br. 27, Rijeka, 1950, str. 3).

R. R. [Rudimir Roter]

[Priredio i ponešto kroatizirao: Đivo Bašić]

57 preporuka
comments icon 0 komentara
0 komentara
676 pregleda
bookmark icon

Write a comment...

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *