Input your search keywords and press Enter.

Dobre vijesti iz Bruxellesa

Napokon se nazire kraj diskriminacije barem kada je u pitanju online kupnja: do kraja godine Hrvati ravnopravni s Nijemcima i Francuzima

Potrošači u istočnim članicama Europske unije nisu diskriminirani samo po pitanju kvalitete hrane koja stiže na police njihovih trgovina. Prava im se, naime, učestalo krše i u online trgovini kojoj su, prema najnovijim istraživanjima, Hrvati sve skloniji – gotovo trećina ih kupovinu obavlja preko interneta, i to više nego jednom mjesečno. Problem je, međutim, što ih se, kao i stanovnike ostalih, novijih članica EU-a diskriminira – dostavu ponekad plaćaju i triput više od potrošača u zapadnim zemljama, a pojedini im online trgovci čak odbijaju prodati, odnosno poslati robu.

U Europskoj uniji su se spremni uhvatiti “ukoštac” s tim problemom, što je logično jer su izračunali da internetska trgovina konstantno raste i danas na godišnjoj razini iznosi oko 400 milijardi eura. U ukupnoj trgovini ona sada ima udio od pet posto, no kad bi se taj postotak popeo na 15, u Europskoj su komisiji izračunali kako bi to značilo i siguran rast BDP-a na razini EU-a, i to za 1,7 posto.

U tom cilju ovaj je tjedan u Europskom parlamentu održana radionica o utjecaju prekogranične dostave na online kupovinu koju je predvodila hrvatska zastupnicaBiljana Borzan. Ona je, naime, prošle godine imenovana izvjestiteljicom Parlamenta za ovu temu i zadatak joj je bio pripremiti amandmane na Uredbu o prekograničnoj dostavi koju je izradila Europska komisija. Spomenuti bi dokument već ove godine trebao stupiti na snagu, čime se očekuje izjednačavanje uvjeta online kupovine za sve potrošače Unije, a ponajprije snižavanje troškova dostave.

‘Ne prodajemo Hrvatima’

– Visoki troškovi dostave i visoke cijene povrata robe kupljene preko interneta su ključni problemi za građane koji kupuju robu preko interneta iz drugih država članica EU-a. Prekogranična dostava je u pravilu tri do pet puta skuplja od dostave unutar same države članice, a što je posebno loše za Hrvatsku u kojoj danas više od 30 posto građana kupuje online – istaknula je Borzan i naglasila problem odbijanja dostave potrošačima iz drugih zemalja te tzv. nedovršenih, odnosno nerealiziranih kupnji.

– Odbijanje dostave potrošačima iz određenih zemalja regulirano je Direktivom o geoblockingu, odnosno diskriminaciji prema mjestu prebivališta, u koju sam stavila amandmane prema kojima dostava mora biti osigurana najvećem mogućem broju građana EU-a. Naime, u realnoj kupovini, to je kao da uđete u dućan i netko vam kaže “mi ne prodajemo Hrvatima“…

Potrošači se, također, vrlo često žale kako tek nakon što odaberu sve što žele kupiti, u zadnjem koraku saznaju da dostave u njihovu državu uopće nema ili je preskupa, zbog čega odustaju od kupovine. Istraživanja su pokazala da su visoke cijene dostave uzrok čak dvije trećine nedovršenih kupnji – kazala je Borzan.
U svakom slučaju, cilj Uredbe o prekograničnoj dostavi je ostvariti veću transparentnost cijena dostave i bolji regulatorni nadzor nad pružateljima usluge dostave, kako bi u konačnici cijene isporuke za krajnjeg potrošača ili mala i srednja poduzeća bile niže.

Nevjerojatne su i praktički nerazumne razlike u cijenama dostave paketa. Primjerice, slanje paketa od dva kilograma iz Belgije u Španjolsku iznosi 26,10 eura, a iz Nizozemske u Španjolsku 13 eura. U obrnutom smjeru, odnosno iz Španjolske u Nizozemsku, cijena je, pak, 32,74 eura. Zanimljivo, unutar Španjolske cijena isporuke takvog paketa je samo 8,58 eura. Pri tome valja istaknuti kako se čak 40 posto prekograničnih cijena dostave ne može ekonomski opravdati troškovima rada, volumenom pošiljki koje putuju u istom smjeru i slično.

Cilj je, također, malim i srednjim poduzetnicima omogućiti prodaju proizvoda na većem tržištu od svoga grada ili države. Visoke cijene isporuke su i jedan od glavnih razloga zbog kojih e-trgovine ne prodaju robu u druge države. Ako se to gleda kroz prizmu veličine tvrtke, visoke cijene isporuke najviše problema stvaraju malim i mikro e-trgovcima, koji čine glavninu tvrtki u tom segmentu. Naime, više od 97 posto e-trgovaca, odnosno njih gotovo 290.000, ima manje od 10 zaposlenih. Trgovci ni ne znaju koje sve opcije za dostavljanje svojih proizvoda imaju, i kad mijenjaju pružatelja usluge dostave imaju veliki trošak.

No, u cijeloj priči problem predstavljaju i stavovi nacionalnih pošta koje načelno podržavaju promjene na tržištu paketa, a u praksi žele zakočiti pokrenute procese, smatrajući da će im to nanijeti gubitke u poslovanju. Međutim, prikupljena izvješća ukazuju da jeftinija dostava paketa ne bi trebala naškoditi poštama, niti utjecati na povećanje domaćih cijena ili gubitka radnih mjesta. Radi se o tomu da prekogranične usluge čine vrlo mali udio u ukupnoj ponudi njihovih usluga budući da se 85 posto pošiljki odnosi na domaće pošiljke.

Milijunski promet

Borzan je u amandmane na Uredbu o prekograničnoj dostavi uvrstila i zaključke s održane radionice u Parlamentu na kojoj su sudjelovali relevantni akteri u procesima online trgovine, među njima i Samuel Laurinkari, direktor e-Baya za Europu. Riječ je, inače, o jednoj od tri online stranice na kojoj Hrvati najradije kupuju (ostale su Amazon i Extreme Digital op.a.).

Laurinkari je, među ostalim, iznio podatak kako se na e-Bayu u svakom trenutku u prodaji nalazi milijardu predmeta, a svaki pojedini artikl u ponudi prosječno bude od šest do osam dana. Ovaj online trgovački gigant ne može, međutim, ništa nametati u pogledu prekograničnih regulativa uglavnom zato što “eBay više ovisi nego što je uključen u poštanski i paketski lanac isporuke…”. Stupanje na snagu Uredbe o prekograničnoj dostavi bit će, smatra stoga ovaj čelnik eBaya, “veliki korak u reguliranju tržišta.“

U svakom slučaju, odredba koja regulira i olakšava online kupovinu do ljeta bi trebala proći sve procedure EU parlamenta, a nakon toga slijede takozvani trijalozi. Taj će proces, drži Borzan, trajati vrlo kratko jer je atmosfera za promjene sazrela ponajprije zbog rasta prihoda od online šopinga.

Nameti HP-a na pošiljke iz Kine

Podsjetimo i kako domaći potrošači od prošle godine protestiraju protiv prakse Hrvatske pošte koja naplaćuje dostavu za gotovo sve pošiljke iz Kine, i to po cijeni od 4,50 kuna po pošiljci. Ako se zna da u Hrvatsku dnevno u prosjeku stiže 30.000 paketa iz Kine, jednostavnom računicom dolazimo do iznosa od oko minimalno tri milijuna kuna mjesečnog prihoda Pošte. Nije poznato imaju li takav namet i nacionalne pošte u drugim zemljama EU-a. Iz HAKOM-a ističu kako Hrvatska pošta takav namet naplaćuje u skladu sa zakonom:

– Mali paket je isključivo međunarodna dolazna poštanska usluga koju zahtijeva pošiljatelj, a koju, prigodom preuzimanja, prijamna pošta označava oznakom “Petit paquet” ili “SmallPacket”, u pravilu u gornjem lijevom kutu adresne strane pošiljke te se u tom slučaju u državi uručenja naplaćuje uručenje malog paketa…

Iz navedenog proizlazi da HP-Hrvatska pošta d.d.ne može proizvoljno odlučivati za koju pošiljku će naplatiti predmetni iznos, a za koju neće, već se u konkretnom slučaju za uručenje malog paketa naplaćuje na način kako je to i predviđeno, odnosno navedeno u cjeniku poštanskih usluga u međunarodnom prometu.

Skrećemo pozornost korisnicima poštanskih usluga da moraju biti spremni na dodatne troškove vezane uz poštanske pošiljke iz inozemstva i to prvenstveno one koje se pojavljuju u okviru e-trgovine, iako je prilikom narudžbe odnosno kupovine putem internetskih stranica vrlo često navedeno da je dostava besplatna…

Prognoza: godišnji rast 10 posto

O rastu online trgovine najviše govore brojke koje se odnose na paketske usluge. Naime, sukladno podacima koje su HAKOM-u (Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti op.a.) dužni uputiti svi davatelji paketskih usluga, proizlazi kako je u 2016. godini dostavljeno 16,5 milijuna paketa što je za 12 posto više nego u 2015. Dostava paketa bilježi stalan rast kako u unutarnjem tako i u međunarodnom poštanskom prometu.

Hrvati, njih gotovo milijun i pol, koliko ih, navodno kupuje preko interneta, najviše naručuju na eBayu, Amazonu i Extreme Digitalu, a od domaćih trgovaca favoriziraju eKupi. Takva je barem bila situacija u 2015. godini, prema istraživanju koje su provele tvrtke sMind i Ceneja. U Hrvatskoj se, inače, procjenjuje rast online trgovine za oko 10 posto godišnje sve do 2020. godine.

slobodnadalmacija.hr
Piše Linda Perić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *