Input your search keywords and press Enter.

Diskriminacija u kupovini preko interneta

KAKO JE RH POSTALA TRŽIŠTE DRUGOG REDA ‘Zamislite da uđete u dućan i kažu vam: Mi Hrvatima ne prodajemo!’

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan poslala je u srijedu Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta amandmane na prijedlog Uredbe o prekograničnoj dostavi koju je izradila Europska komisija, a koja bi već ove godine trebala stupiti na snagu. Borzan je jesenas imenovana izvjestiteljicom Parlamenta za prekograničnu dostavu sa zadatkom da pripremi amandmane na Uredbu koja bi trebala sniziti troškove dostave, a time i online kupovine, koja konstatno raste i njezina je vrijednost u EU na godišnjoj razini trenutno oko 400 milijardi eura.No, prema istraživanjima EK, online trgovina trenutno ima udio od samo 5 posto. Njegovo povećanje na 15 posto, to bi značilo siguran rast BDP-a na razini Unije od 1,7 posto. Naime, oko 60 posto građana EU preferira online trgovinu zbog većeg i boljeg izbora, ali i povoljnijih cijena. No, troškovi dostave su visoki i zato su nužne promjene, koje bi najizraženije bile u manjim članicama Unije poput Hrvatske, gdje je dostava sada u pravilu dva do tri puta skuplja od dostave za veće članice, što nas dovodi u neravnopravan, gotovo diskriminatoran položaj.

Borzan je u amandmane uvrstila i zaključke iznimno posjećene radionice na tu temu koju je organizirala u srijedu uz sudjelovanje aktera u procesima online trgovine.

– Visoki troškovi dostave i visoke cijene povrata robe kupljene preko interneta ključni su problemi za građane koji kupuju robu putem interneta iz drugih članica EU. Prekogranična dostava u pravilu je tri do pet puta skuplja od dostave unutar države članice, a što je posebno loše za Hrvatsku, gdje više od 30 posto građana kupuje online i to više nego jednom mjesečno. Ovime im želimo omogućiti da kupuju kao da žive u Njemačkoj ili Francuskoj, istaknula je Borzan, koja je naglasila i problem odbijanja dostave potrošačima iz drugih zemalja te tzv. nedovršenih kupnji.

– Amandmanom na Direktivu o geoblockingu, odnosno diskriminaciju prema mjestu prebivališta, tražila sam da dostava mora biti osigurana najvećem mogućem broju građana EU. Naime, u realnoj kupovini, to je kao da uđete u dućan i netko vam kaže „mi ne prodajemo Hrvatima“. Potrošači se također često žale kako tek u zadnjem koraku kupovine saznaju da dostave u njihovu državu uopće nema ili je preskupa, zbog čega odustaju.

Studije su pokazale da su visoke cijene dostave uzrok dvije trećine nedovršenih kupnji, kazala je Borzan, dodavši da se u cijeloj priči mora pronaći ravnoteža između malih, srednjih i velikih poduzeća koja se bave dostavom i koja su jedni drugima konkurencija, kako nitko od njih ne bi ostao bez posla, ali i da krajnji potrošači profitiraju. Cilj je ostvariti i veću transparentnost cijena dostave i bolji regulatorni nadzor nad pružateljima usluga, kako bi u konačnici cijene dostave za krajnjeg potrošača ili mala i srednja poduzeća bile niže.

Nevjerojatne su i praktički nerazumne razlike u cijenema dostave paketa. Primjerice, slanje paketa od 2 kg iz Belgije u Španjolsku iznosi 26,10 eura, a iz Nizozemske u Španjolsku 13 eura. U obrnutom smjeru cijena je, pak, 32,74 eura. Zanimljivo, unutar Španjolske cijena isporuke takvog paketa je samo 8,58 eura.

– Valja istaknuti kako se čak 40 posto prekograničnih cijena dostave ne može ekonomski opravdati primjerice troškovima rada, volumenom pošiljki koje putuju u istom smjeru i slično, rekla je Borzan.

Cilj je, također, malim i srednjim poduzećima omogućiti prodaju na većem tržištu od svoga grada ili države, što im trenutno visoke cijene onemogućavaju. Najviše, pak, problema imaju mali i mikro e-trgovci, kojih je najviše u sektoru budući da njih 290.000 ili 97 posto ima manje od 10 zaposlenih.

Iako nacionalne pošte u praksi pružaju otpor ovakvoj regulaciji tržišta strahujući od gubitka posla, prikupljena izvješća ukazuju da im jeftinija dostava paketa ne bi trebala naškoditi. Naime, prekogranične usluge čine vrlo mali udio u ukupnoj ponudi njihovih usluga, gdje se 85 posto pošiljki odnosi na domaće pošiljke.

Jedan od sudionika radionice bio je i Samuel Laurinkari, direktor e-Baya za Europu, koji je iznio podatak kako se na e-Bayu u svakom trenutku u prodaji nalazi milijardu predmeta, a pojedini predmet se u prodaji prosječno nalazi 6-8 dana. Laurinkari je istaknuo kako je „ovo je veliki korak u reguliranju tržišta.“

AUTOR: Nikola Patković
jutarnji.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *