Input your search keywords and press Enter.

S početkom još jedne nove godine, pod okriljem zidina i zvijezda, održana je i još jedna Noć muzeja.

Jedna sasvim topla i ugodna noć omogućila je posjetiteljima da vide sve što žele i domaćinima da ostvare sve što su planirali. A ostvarenje mnogo veće od planiranog dogodilo se u Domu Marina Držića.

Najmanji dubrovački muzej, ironično smješten u Širokoj ulici, primio je najviše posjetitelja, približno pet tisuća. Vrata su otvorili u 18:00, s predstavljanjem knjige autora Iva Oreškovića, Malvasija: vino za bogove. Osim ljubitelja vina, nisu zaboravljeni ni ljubitelji hrane, pa su se tako posjetitelji mogli poslužiti autentičnim delicijama iz Držićevog doba koje se spominju upravo u njegovim djelima. Bila je to, kako kažu iz Držićeva Doma, jedinstvena prilika sljubljivanja literarno-kulturnog nasljeđa i tradicionalne dubrovačke kuhinje.

A što bolje ide uz ukusnu hranu i dobro vino od glazbe? Nastupio je tako u Domu Marina Držića, točnije ispred samog ulaza, ansambl Plazarius, i održao koncert renesansne glazbe u prigodnim kostimima. Svojim prisustvom u prekrasnim kostimima posjetitelje su počastile i dvije mlade hostese, u svakom trenutku spremne na pomoć ili zajedničku fotografiju.

Upravo su fotografije ono čega nije nedostajalo na ovogodišnjoj Noći muzeja u Domu Marina Držića, zahvaljujući otvorenju skupne izložbe Ut pictura poesis, koje je započelo u 20:00. U prijevodu s latinskog, ut pictura poesis znači književnost kao slika, a radi se o izboru od četrdesetak djela (skulptura, slika, grafika i fotografija) hrvatskih umjetnika koji su portretirali hrvatske književnike, od samog Držića pa sve do Luka Paljetka.

Ono na što Dom Marina Držića želi staviti povećalo jest proučavanje njegovih djela s proširenim opsegom na književne teme i prilagođavanje svog likovnog programa temama koje su obuhvaćene sljedećim pojmovima: renesansa, književnost, Dubrovnik i Držić. Ova izložba ostaje otvorena do 1. travnja i svakako je prilika koju bi bilo šteta zaobići. Čak i za one koji se ne bi nazvali ljubiteljima umjetnosti, ne može se poreći da su portreti svima bliski. Privučenost čovjeka drugim ljudskim bićem neoporeciva je i portreti su, više nego ijedna druga likovna vrsta, ušli u popularnu kulturu i umove ljudi diljem svijeta.

Upravo iz razloga što su portreti tako važni i prepoznatljivi, naručitelji istih uvijek su imali zahtjeve i prohtjeve, želeći se vidjeti onakvima kakvim se zamišljaju. No kasnije se misao o umjetnosti sve više oslobađa i dolaze do izražaja ideje samog umjetnika. Upravo zbog koegzistiranja ovih stilova, na izložbi se može vidjeti kombinacija izražaja portretiranih književnika i autora portreta. Među portretiranima se nalaze Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Luko Paljetak, Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža, Ivo Vojnović, Antun Gustav Matoš, Marko Marulić, August Šenoa i još mnogi drugi. Među tako velikim imenima, teško je izdvojiti one koji se najviše ističu. Isto tako je teško posebno izdvojiti neke umjetnike koji sudjeluju na izložbi. Nalazi se tu i nekoliko Dubrovčana, možda najpoznatiji Josip Škerlj sa čak četiri djela: autoportretom, portretom Momčila Popadića i dva portreta Luka Paljetka.

Također su dodana tri nova predmeta dodana u stalni postav muzeja. Radi se o prstenu od žutog zlata s uloženim dragim kamenom rubinom i dva portreta Marina Držića. Prsten je nastao tijekom prve polovine 16. stoljeća, a originalni portret na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Autor portreta je Ivan Rendić. Koga nisu privukle prije spomenute stvari, ovi zanimljivi predmeti sigurno hoće.

Pored toga što su se organizatori potruditi prirediti savršenu Noć muzeja, fokus je bio i na kvaliteti stalnog postava, kao i nove izložbe. Za one koji su propustili samu manifestaciju, još nije kasno vidjeti sve plodove truda djelatnika Doma Marina Držića, pa idući put kad se nađete na Stradunu, skrenite u Široku i dozvolite si sat vremena zaboravljanja svakodnevice i vraćanja u neke prošle dane.

Tea Bundalo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *