Arhitekti o SREDIŠTU GRADA: 'Gradska jezgra Dubrovnika je zapuštena, treba je relaksirati od prometa'
Nebriga o povijesnoj jezgri i načinu odvijanja života u njoj, pretjerana izgradnja na užem gradskom području, te monokulturni razvoj oslonjen samo na turizam, tri su ključne točke koje se moraju uzimati u obzir prilikom planiranja razvoja Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, upozoravaju dubrovački arhitekti.
U ime tog udruženja na Nacrt strategije razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije do 2012., prilikom predstavljanja, osvrnula se predsjednica Marija Kojaković koja je rekla kako je povijesna jezgra Dubrovnika danas potpuno zapuštena i prepuštena stihiji. Za Grad unutar zidina nema ni plana upravljanja, koji bi gradovi na listi UNESCO-a trebali imati i koji, primjerice, Split već ima za svoju povijesnu jezgru. Istodobno, Grad unutar zidina je glavna atrakcija i najvažniji razvojni resurs Dubrovačko-neretvanske županije pa bi briga za Dubrovnik morala biti važna, izjavila je Kojaković.
Postojeće stanje na području Grada od Orsule do Kantafija smatra neodrživim. Mi smo, izjavila je, u permanentnom prometnom kolapsu pa grad treba “relaksirati” od prometa, ali i nove izgradnje kako bi postao ugodno mjesto za kretanje i građanima i posjetiteljima. Govoreći o dubrovačkom prometu, Kojaković je podsjetila i na neophodnost izgradnje brze ceste od Zračne luke do Dubrovnika. Općine Župa i Konavle su odlučile o trasi, a to bi trebao učiniti i Grad, no proširenje postojeće ceste padinama Srđa nije dobro rješenje, smatraju dubrovački arhitekti.
Time bi se, naime, uništile vizure Grada, pa se Kojaković založila za trasu preko Mokošice i Brgata. Konačno, turizam kao osjetljiva gospodarska grana koja reagira na svaki politički i društveni potres, trebao bi imati alternativu. - Poslije Domovinskog rata puno se govorilo o tome da razvoj ne smije biti monokulturan i oslonjen samo na turizam, ali se to zaboravilo. Stoga želimo istaknuti mogućnosti za bavljenje agrikulturom i preradom kamena, kao i razvoj obrazovanja koje uz sebe veže veliki broj ljudi - zaključila je Kojaković.
Olivija Gustin Čuljak
slobodnadalmacija.hr
|