..... |naslovnica|postavi dubrovnikportal kao početnu stranicu|spremi dubrovnikportal u favorites|
 
danas u gradu
 

Uključite se u Pretraživač privatnog smještaja
|povecaj velicinu slova | smanji velicinu slova|
HE „Ombla“ - trojanski konj za stanovnike Dubrovnika i distributera struje


Na javnom tribini u svezi HE „Ombla“ u Gružu 19. 04. 2012. čula su se različita mišljenja u svezi izgradnje ove hidrocentrale, u ovakvom gigant-obliku pogubnog „bijelog ugljena“ za Rijeku dubrovačku. Zanemariti komponentu trusnosti dubrovačkog područja u izvedbenom projektu jednostavno je nedopustivo i neoprostivo, te može imati katastrofalne posljedice. Onaj tko se zaduži iznimno visokim novčanim iznosom za izgradnju ovog postrojenja mora znati da će pasti u podložnički položaj zbog obveza plaćanja.


Nekako mi je bio sumnjiv iznos računa koje distributer struje šalje za šestomjesečno razdoblje, preciznije njihova razlika. Iako građani na neki način kreditiraju distributera struje paušalno izračunatim mjesečnim ratama i to plaćanjem unaprijed, za to ne dobivaju kamate, već u pravilu uvijek novo poskupljenje. U računu štošta nije razvidno, pa ni kada se dogodilo poskupljenje (bilo ono u podne ili ponoć), a distributer bi ipak trebao malo zdušnije mijenjati stara brojila u digitalna, pa bi sve bilo preciznije. Gotovo je smiješno mizerna ona naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, tako da je čovjeku jasno kako i koliko se ovaj svijet zapravo vrlo malo trudi oteti zagrljaju pogubnog ugljen-nafta-plin gospodarstva. U čovjekovom (prečesto pogubnom) ovladavanju prirodom zapravo prevladavaju smicalice i (s)tvarna mimikrija (izvora energije).
Još sam 1980-ih na televiziji vidio pohvalni slučaj iz Slovenije. Čovjek je u svojoj režiji izgradio postrojenje minijaturne hidrocentrale otprilike dimenzija 2 x 2 x 3 m (zapravo manjih) koje je (na otvorenom) moglo opskrbljivati pet sela. Trebamo li baš veliku hidrocentralu i bušenje unutrašnjosti stijena u kojima ima (endemskog) biljnog i životinjskog svijeta, a u blizini su nađeni i arheološki ostaci? O tim arheološkim nalazima od neolitika do brončanog doba iz Močiljske i Viline pećine pisao je Nikša Petrić, Uvod u prethistoriju dubrovačkog područja, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. serija, sv. XIV, Zagreb, 1981, str. 1-8, tab. 1-4, i dr. Tako na str. 2 navodi da su prije II. svjetskog rata neke dubrovačke pećine (prapovijesne postaje dubrovačkog područja) opisane u radovima Miha Kusijanovića, a nakon rata u radovima Mirka Maleza. To su Poleguša, Babja peć, Močiljska pećina i Vilina pećina (Ombla). Nadalje nastavlja: „Močiljska (ili Močinjska) pećina je najveća spilja dubrovačkog područja, a nalazi se na jugoistočnoj padini istoimenog brda između Mokošice i Osojnika. Duga je više od 600 m. Od ulaza se spušta i grana u nekoliko odvojaka i bogata je sigastim tvorevinama. U završnom dijelu prvog desnog odvojka nalaze se i danas znatne količine keramike pomiješane s ljudskim i životinjskim kostima. Iznad izvora Omble (Rijeke dubrovačke) leži na apsolutnoj visini od 135 m Vilina pećina, koja se sastoji od tri dijela. Početni dio je uzak i iz njega se ulazi u duguljastu prostoriju koja je opet sigastom nakupinom odijeljena od duguljaste prostorije, tj. trećeg pećinskog dijela. U toj se prostoriji kroz jednu pukotinu čuje šum vode, vjerojatno podzemni vodeni tok koji izbija niže na izvoru Omble. U prednjem dijelu i prvoj dvorani pećine nalazi se i danas mnogo fragmenata keramike. Keramika u Arheološkom muzeju [u Zagrebu] je obilježena kao Ombla I. i Ombla II.“ U tom radu je obrađena keramika koja potječe upravo „iz Viline i Močiljske pećine, a pronašli su je dvadesetih godina ovog [XX.] stoljeća francuski inženjeri koji su u to vrijeme radili na dubrovačkom vodovodu“.
Kada npr. velika banka iz Njemačke želi kupiti neku drugu banku u Italiji, ona će to učiniti uglavnom slovima i brojevima na papiru, pa će onda tu „talijansku“ banku angažirati za kupnju npr. banke u Hrvatskoj? To se radi i kod ostalih korporacija čak i onda kada želite uništiti konkurenciju, tako da prvo propadaju one (banke) na Ilirskom i Italskom poluotoku (osobito ako su hranile naftašku libijsku taštinu i narcisoidnost mitomana). Na Svemrežju (Internetu) sam provjerio i vidio da se distributer zadužio kod različitih banaka, pa i kod jedne, mogli bi reći, zloglasne u ex-New Amsterdamu (tzv. Big Apple). Drugim riječima, takvim tvrtkama neće pomoći poskupljenje (struje) od 20-25%, već u budućnosti možemo očekivati, nadajmo se, samo nakanu privatizacije kao zakulisanu igru korporacijskih aspiracija i beskrupuloznog nadareno glupog savjeta MMF-a. Ovaj svijet je toliko proziran, tako da ga kojim slučajem bolje ne poznajemo, skupo bi ga prodali. Baš kao i struju, za razliku od nas koji smo u određenoj mjeri neobnovljivi i smrtni, kao i naša nastojanja.
Još u srednjoj školi 1980-ih na predavanjima sam čuo o štetnosti termoelektrana Plomin. Sada su na (planskoj) sceni nova postrojenja. Bože sačuvaj, ludog li svijeta. Budućnost, pored pravilno i neškodljivo (iz)rabljene vodene energije, leži na obnovljivim izvorima energije i istraživanjima Nikole Tesle, „čovjeka koji je izumio XX. stoljeće“.
Đivo Bašić



P. S. Danas je donekle upitno dublje značenje i svi vidovi „energije“. Vidi ponešto za „bežični“ prijenos energije kojeg je zacrtao Tesla i moguću primjenu na brodovima: www.bourbon-online.com, www.dnv.com.



Nema komentara

|povratak| novosti |pošalji stranicu|izlistaj stranicu| komentiraj |

 

 

 


 

Zadnje novosti

nagradna igra

Uključite se u Pretraživač privatnog smještaja
Sva prava pridržana | © dubrovnikportal 2000. - 2006. | Suradnja | Pišite nam | Uvjeti korištenja | Impressum | laus cc | dubrovnikportal - staro izdanje | Vijesti RSS
Zadnja izmjena: 17.12.2014 u 14:56