..... |naslovnica|postavi dubrovnikportal kao početnu stranicu|spremi dubrovnikportal u favorites|
 
danas u gradu
 

Uključite se u Pretraživač privatnog smještaja
|povecaj velicinu slova | smanji velicinu slova|
Ekvinocij, Ostara, Eostre, proljetna ravnodnevnica ili jednostavno – PROLJEĆE!!



Danas, utorak 20. ožujka nam stiže proljeće i to točno u 6 sati i 11 minuta. Ostat će nam takvo  92,75 dana i noći…


Tada će Sunce u svom prividnom kretanju po nebu presjeći liniju nebeskog ekvatora i početi se penjati sve više i više. 20 žujka je dan proljetnog ekvinocija, izjednačenja svjetlosti i tame, a nakon tog datuma imat ćemo sve više i više topline i svjetlosti. Trajanje dana i noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja atmosfere nije potpuno jednako. Proljeće koje se rađa , trajat će sve do 21. lipnja kada dolazi ljeto.
Ovo je vrijeme kada je količina svjetlosti i tame u savršenoj ravnoteži, a Priroda se budi i nagovještava skoru prevlast svjetlosti. Dakle, proljetni je ekvinocij zapravo svetkovina svjetlosti i plodnosti, posvećena Ostari, odnosno Eostari, saksonskome bogu proljeća.
Danas je, naravno, slavljenje ekvinocija i solsticija zadržano među sljedbenicima poganstva. Ipak, u Irskoj se ova proslava zadržala i modificirala u kršćanskome duhu, tako da Irci proljeće slave 17. ožujka u vidu dana sv. Patrika.
Običaji, legende, mitovi i narodna vjerovanja
U starom se Rimu, prvi dan proljeća slavio kao početak nove godine. A još davno prije toga, stari su Kelti ovaj dan slavili kao uskrsnuće Sunca. Još se i danas neopagani skupljanju na Stonehengeu, koji je konstruiran tako da se, u zoru prvog dana proljeća, sunce uzdiže točno iznad menhira. Tada tisuće ljudi moli drevne druidske molitve i slavi život.
Obzirom da se proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, zapravo preklapa s proljetnim ekvinocijem, crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca, nakon proljetnog ekvinocija. A i sama uskršnja ikonografija sa zečevima, pilićima i bujnom vegetacijom zapravo je kopija starih poganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.
Prvi dan proljeća ima poseban značaj i u Iranu. Naime, ondje se na taj dan slavi Nowruz, što u doslovnom prijevodu s perzijskog znači novi dan. Korijene ovog blagdana pronalazimo u predislamskom razdoblju. On potječe iz zoroastrizma i obično se prikazuje kako lav proždire bika. Takav prizor možemo vidjeti na reljefima iz vremena cara Darija, pa i ranije.
Sam se naziv Nowruz prvi puta spominje u drugom stoljeću prije Krista, u brojnim perzijskim zapisima, ali sa sigurnošću se zna kako je obilježavan u doba vladavine dinastije Ahemenida, koji su vladali od 638. do 330. godine prije Krista.
Na taj se dan gotovo sve iranske obitelji okupljaju i promatraju sunce, uz obavezno čašćenje i veliko veselje. Slave ga svi iranski narodi, a proširio se i na središnju Aziju, te na dijelove Kine, a stigao je čak i do Blakana. Pretpostavlja se da je ovaj blagdan došao i do Židova, koji su ga preimenovali u Purim. To je, naime, židovski blagdan koji podsjeća na izbavljenje Židova koji su bili u opasnosti istrebljenja u Perziji, što je zapisano u Knjizi o Esteri u Starom zavjetu. Održava se u rano proljeće, a popraćen je svojevrsnim karnevalom.

Proljeće se, dakako, slavilo i slavenskim zemljama. U ovim su krajevima posebnu važnost imale proslave Zelenog Jure. Iako je to slavlje dolazilo u kasno proljeće, vjerovalo se da on s proljećem dolazi iz podzemlja kako bi donio bujnu vegetaciju i toplo vrijeme. A tko je zapravo bio Jura? Sin boga Peruna, koji je ubrzo nakon rođenja bio ukraden i odnesen bogu Velesu, bogu podzemlja i stoke, koji je o njemu preuzeo brigu. Obzirom da se oduvijek vjerovalo da je podzemlje zeleno i puno vegetacije, mislilo se da Jure s proljećem donosi sam početak cvjetanja i listanja, prenose na portalu biosvijest.hr
Isto tako, vjerovalo se da zemlja podzemlja leži iza mora na jugu, kamo ptice migriraju po zimi, i da Jure dolazi upravo od tamo.

Buđenje novog života
Kako je ovo vrijeme buđenja novoga života, sada je najbolje doba da uklonimo sve nepravilnosti i sve što nas sputava iz života. Kako se slavi rast i život, tako je najvažnija boja svijetlo zelena, “kao mlada trava”.
Kuća se ukrašava proljetnim cvijećem (kakvo su narcisi, ljubičice, irisi, borovnica, božur, sve proljetnice) i biljnim izdancima, a dobro je i nositi odjeću zelene boje. Važan je i izbor proljetne hrane: jedu se jela od već spominjanih jaja, zatim mliječni proizvodi (posebno svježi sir i kefir) i raznovrsno zeleno bilje (kupus, kelj, špinat, šparoga, mladi luk, salata), koje je nabolje jesti svježe, nekuhano i neobrađeno. Dobro je jesti i klice raznih mahunarki (soja, grah, slanutak) i grickati razne sjemenke (primjerice bundevine koštice i sjemenke suncokreta).
Uz sve to dobro je što više šetati šumama i livadama, uz jezera i rijeke, planinariti ili kampirati te prakticirati meditacije na otvorenom, na mjestu gdje ljudi ne zalaze često, a zrak i priroda su čisti, jer je oslobađajući osjećaj nakon dugog razdoblja tame i hladnoće razbuditi um i tijelo i uhvatiti ritam prirode.

alfa-portal.com



Komentari članka
21/03/12, 13:22
 
Hvala bogu jedan lijepi članak na portalu.Hvala autoru na istom. Dobro je da se zamislimo kako smo dio prirode, koju trebamo poznavati, poštivati i čuvati. A da su politika, kapital i materijalna dobra zlo.
Ukupno komentara: 1

|povratak| novosti |pošalji stranicu|izlistaj stranicu| komentiraj |

 

 

 


 

Zadnje novosti

nagradna igra

Uključite se u Pretraživač privatnog smještaja
Sva prava pridržana | © dubrovnikportal 2000. - 2006. | Suradnja | Pišite nam | Uvjeti korištenja | Impressum | laus cc | dubrovnikportal - staro izdanje | Vijesti RSS
Zadnja izmjena: 19.12.2014 u 10:18