Input your search keywords and press Enter.

SPAS OD KORONE: Kako nagovoriti skeptike na cijepljenje?

Hrvatski stručnjak ističe važnu činjenicu: ‘Gdje ima dima…‘

Procjenjuju kako bi već do kraja ove godine mogli proizvesti 50 milijuna doza cjepiva, dovoljno za zaštitu 25 milijuna ljudi.

Koliko god je informacija o pronalasku efikasnog cjepiva protiv koronavirusa snažno odjeknula u svjetskoj javnosti i izazvala val optimizma, toliko će farmaceutske kompanije, a ukazuju na to brojna istraživanja javnog mijenja, biti suočene s novim izazovom – uvjeravanjem ljudi na obvezno cijepljenje.

Ove godine se puno diskutiralo o otporu javnosti prema cjepivima, a tema je postala vruća otkako su “Pfizer” i “BioNTech” lansirali vijest o svojemu otkriću cjepiva učinkovitog više od 90 posto. Procjenjuju kako bi već do kraja ove godine mogli proizvesti 50 milijuna doza cjepiva, dovoljno za zaštitu 25 milijuna ljudi, a u 2021. namjeravaju na tržište plasirati 1,3 milijarde doza.

Brojna istraživanja javnog mijenja provedena prije i tijekom pandemije pokazala su da je povjerenje javnosti prema cjepivima promjenjivo, kao i da su politička polarizacija i mnoštvo dezinformacija koje se šire internetom velik problem, jer su mnogi ljudi zabrinuti za sigurnost cjepiva.

Razlozi za sumnjičavost

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako bi moralo biti cijepljeno oko 70 posto populacije da bi se prekinula transmisija virusa, pa bi otpor javnosti prema imunizaciji mogao biti prepreka za kolektivni imunitet. Zadnja američka istraživanja pokazuju kako je sve više onih koji ne žele biti prvi koji će primiti cjepivo, a među njima ima i vladinih dužnosnika, ali i medicinskih radnika, piše Slobodna Dalmacija.

Čini se da je u pitanju fenomen globalnog karaktera, jer je najnovije istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma o povjerenju u cjepiva, u kojemu je sudjelovalo 18.526 osoba iz 15 država, pokazalo da je 73 posto ljudi spremno primiti cjepivo protiv COVID-a 19, što je za četiri posto manje u odnosu na ankete iz kolovoza.

Povjerenje u cjepivo opalo je u deset od 15 zemalja, ponajviše u Kini, Australiji, Španjolskoj i Brazilu. Razlozi zbog kojih ljudi nerado uzimaju cjepivo variraju. Na globalnoj razini zabrinutost zbog nuspojava navodi 34 posto, a zabrinutost zbog prebrzog provođenja kliničkih ispitivanja još 33 posto. Otprilike svaka četvrta odrasla osoba (24 posto) u 15 zemalja smatra da je šansa za dobivanje COVID-a 19 toliko mala da cjepivo uopće nije potrebno.

Visok stupanj efikasnosti cjepiva mogao bi pomoći u jačanju povjerenja, smatraju stručnjaci, a neke ankete pokazale su i kako preporuke vlada i poslodavaca također mogu pomoći rastu povjerenja građana u cijepljenje. Za povratak normalnom životu bit će potrebno vrijeme, a nijedno cjepivo neće ponuditi potpunu zaštitu…

Mnoga pitanja će i dalje ostati, uključujući i ono koliko dugo će cjepivo pružati zaštitu, no stručnjaci smatraju ključnim pridobivanje povjerenja medicinskih radnika, jer će onda ostali građani slijediti njihov primjer.

– U Hrvatskoj je svakako najprije potrebno cijepiti medicinske radnike, a onda između ugroženih skupina tražiti najugroženije. Pretile osobe i one s povišenim krvnim tlakom i dijabetesom, što često u naprednim stadijima dođe sve zajedno, potrebno je prve cijepiti. Ići od većih k manjim komorbiditetima – kazao je za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Mario Parčina, klinički mikrobiolog i epidemiolog, voditelj mikrobiološke dijagnostike Sveučilišne bolnice u Bonnu.

Renomirani hrvatski stručnjak, predavač Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bonnu, u prvi plan stavlja jednu važnu činjenicu:

Problem je količina

– S pronalaskom cjepiva i njegovom dostupnošću postoji cijepljenost unutar zdravstvenog sustava, koji onda funkcionira. I tu prestaje moralna odgovornost nas kao društva i političara – objašnjava dr. sc. Parčina, dodajući kako nema puno razloga za gubitak povjerenja u cjepiva.

Mario Parčina

Mario Parčina

– Gdje ima puno dima, ljudi se uvijek počinju preispitivati. Imate antivaksere, pa netko ne želi biti prvi… Ali, nema se tu što… U pitanju je cjepivo koje je proizvedeno po starim pravilima, koja znamo jako dobro. Po tim vektorskim sistemima, koje znamo jer smo ih već isprobali. Jedino, nažalost, tim sistemom ne možemo proizvesti puno cjepiva, zbog čega će biti teško cijepiti 70 posto ljudi. Način na koji je cjepivo proizvedeno je način na koji se radi već dugo, dugo godina i s tim načinom, nažalost, ne možemo proizvesti velike količine ikojeg cjepiva – tumači dr. sc. Mario Parčina.

Zbog ograničenih količina države će, kaže, morati napraviti strategiju cijepljenja.

– Tako će neke militarno orijentirane države, one koje se boje državnog udara, odlučiti najprije cijepiti vojsku, a i u nekim demokratskim organizacijama je to jedno od prvih pravila. A zašto? Uglavnom se uvijek politički podvlači kako se to radi da bi se cjepivo testiralo unutar države na zdravoj populaciji, što nekad i nije istina. A drugi koji će primiti cjepivo su oni koji ga najviše trebaju – najugroženiji. Ako ćemo cijepiti rizičnu populaciju, pojavit će se problem jer je takvih ljudi puno, oko 30 posto populacije, u nekim regijama u Americi možda i 50 posto. To su sve ljudi s visokim tlakom, oni koji su stariji od određene dobi i svi pretili. Sad vi izbrojite tu masu, to je u Hrvatskoj odmah oko 30 posto. A mi nemamo cjepiva za sve njih. Znači, morat ćemo između tih ugroženih tražiti najugroženije, a onda ćemo morati cijepiti medicinske radnike. I tu moramo gledati da nemamo otpora… – apostrofira dr. sc. Parčina.

Piše: Mirela Goreta/SD

cjepivo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *