Input your search keywords and press Enter.

Prvostolnica Svete Mudrosti ponovno džamija

Mislim na Aju Sofiju i vrlo sam ožalošćen
–    Papa Franjo

Kratka povijest

    Carigradska je velečanstvena Crkva Svete Mudrosti u Carigradu (Istanbulu) remek-djelo bizantskoga graditeljstva 6.st. Njezino se ime odnosi na Isukrsta – Mudrost Božju. Prvostolnica je posvećena 27. listopada 537. godine uz prisutnost cara Justinijana I. (482.-565.) i patrijarha Menasa, a  temelj je Crkve položen još 324. godine za vrijeme vladavine rimskoga cara Konstantina I. Velikoga (272.-337.). Od 60-ih do 80-ih godina 4. st. nalazila se je u rukama arijanaca. Rimski je car Teodozije I. Veliki (347.-395.) predao Crkvu 380. godine privrženicima nicejskoga vjerovanja. Crkva je izgorjela tijekom narodne bune 404. godine. Ponovno je izgrađena crkva stradala je u požaru 415. godine, a zatim je porušena 13. siječnja u požaru usred pobune Nika 532. godine. Crkva je stradala također tijekom potresa 989. godine, osobito je njezina kupola. Nakon je pada Carigrada (1204.) Crkva Svete Mudrosti pretvorena u katoličku Crkvu u sklopu Latinskoga Carstva (1204.- 1261.), a nakon je obnove Bizantskoga Carstva ponovno postala pravoslavna. Crkva je više od tisuću godina pripadala carigradskomu patrijarhu.

Za vrijeme se je Bizantskoga Carstva nalazila u središtu Carigrada blizu carskoga dvorca. Sada se nalazi u povijesnom središtu Istanbula. Godine 1453., nakon osmanskoga zaposjedanja grada, prvostolnica je pretvorena u džamiju. Uklonjeni su joj križ, zvono, žrtvenik, a mozaici su zakriveni vapnom. Tada su izvana sagrađeni nekoliko minareta, a unutra su dodani krasnopisne panele koje nose arapska imena starih muslimanskih kalifa.

Unutarnjost (Interijer)

Kupola

Godine 1935. prvi je turski predsjednik Mustafa Kemal Atatürk (1881.-1938.) pretvorio Crkvu u muzej. Od 1985. godine je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Građevina i unutarnjost crkve

     Crkva je bazilika s kupolom, unutarnjost joj je gotovo četvrtasta tlocrta, koja je podijeljena dvama redovima stupova na tri broda. Nad bočnim se brodovima nalaze galerije, gdje je grob mletačkoga dužda Henrika Dandole (1107.-1205.), koji je poznat u hrvatskoj povijesti po križarskim pljačkama Zadra. Srednji je brod širi od bočnih i završava apsidom. Unutarnjost je zgrade 70×75 metara, a četiri velika stupa nose krasnu kupolu promjera 32 metra na visini od 55,6 metara. Mramor je doveden iz Prokonnesa (Marmare), Numidije, Karista, Hieropolisa, a osam stupova grimizne boje iz Rimaa, a  zelene iz Efeza. Gradili su crkvu graditelji i matematičari Antemije Trallski i Izidor Miletski. Na izgradnji je radilo desetak tisuća radnika. U Crkvi su sačuvane zidne mozaične slike Isusa Krista, Majke Božje, Ivana Krstitelja, arkanđela Gabriela …

Bizantski car Leon I. pred Kristom, 886.-912.

Bizantski car Ivan II. Komnen, njegova supruga Irena Ugarska pred Bogorodicom, 1118.

Povijest se ponavlja

     Turski je predsjednik Recep Tayyip Erdogan još prije pretvaranja muzeja u džamiju izjavio da postoji mogućnost pretvaranja Crkve Svete mudrosti (Aja Sofija) u džamiju. Na prošlogodišnjim je lokalnim izborima Erdogan rekao da je pretvaranje prijašnje Crkve u današnji muzej “bila velika pogrješka”.

29. svibnja 2020. godine na dan 567 obljetnice osmanskoga osvajanja Carigrada u Crkvi je održano čitanje četrdeset osme sure Kurana Al-Fath (“Pobjeda”) i molitva koja je prenosena na državnoj dalekovidnici pa i putem međumrežja (interneta), a turski je predsjednik sudjelovao u toj procesiji uz pomoć video programa. Pored je Crkve sagrađena preslika u kojoj su projektirane virtualne i igrane scene zaposjedanja Carigrada, a ta je proslava završena pobjedničkim vatrometom. Pored Crkve Svete mudrosti muslimani imaju Plavu džamiju, a i u samoj Crkvi postoji prostorija gdje se mogu moliti i mole se.

Apsidni mozaik Bogorodice s djetetom, 867.

Državno je tursko vijeće jednoglasno glasovalo za promjenu statusa muzeja Aja Sofija u džamiju. Na osnovi je te odluke turski predsjednik predao zgradu muzeja Upravi za vjerska pitanja radi organizacije muslimanskoga bogoslužja. Službeni je naslov spomenika postao  – Džamija Aja Sofija (tur. Ayasofya Camii).


Protiv je promjene statusa Muzeja Aja Sofija izjasnila prije Grčka, Ruska, Gruzijska pravoslavna Crkva, državni tajnik SAD-a Michael Richard Pompeo, ruska Državna duma (ruski Sabor) i dr. Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartul, duhovni čelnik pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom. Papa je Franjo izrazio duboko žaljenje zbog odluke o pretvaranju Crkve Svete Mudrosti u džamiju. Na veliku žalost osjećaji duševnoga bola milijuna kršćanskih vjernika pa i pozive ražličitih državnih i vjerskih ustanova nisu uzete u obzir.

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *